Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 10083
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Zaključci okruglog stola na temu "Održivi povratak bosanskih Hrvata - stanje i perspektive"

Zaključci okruglog stola na temu "Održivi povratak bosanskih Hrvata - stanje i perspektive"

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 13.06.2012. 12:34

U dvorani Europske akademije Banjalučke biskupije u Banja Luci, 11. lipnja 2012. od 15.00 - 21.00, održan je okrugli stol Udruge bosanskih Hrvata "Prsten" na temu "Održivi povratak bosanskih Hrvata - stanje i perspektive".

Suorganizatori okruglog stola bili su Europska akademija Banjalučke biskupije, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", Paneuropska unija Bosne i Hercegovine, Hrvatska Paneuropska unija i Caritas Bosne i Hercegovine. Osim organizatora i suorganizatora, u radu su sudjelovali predstavnici udruga i zavičajnih klubova Hrvata BiH, predstavnici političkih stranaka RH i BiH, predstavnici vlasti BiH i RH, zastupnici u Hrvatskom saboru RH, vijećnici u Vijeću naroda Republike Srpske, predstavnici međunarodnih udruga i institucija i predstavnici Katoličke crkve u BiH.

Prvotni je cilj okruglog stola bio okupljanje relevantnih predstavnika političkoga i javnog života, prije svega u Bosni i Hercegovini, koji su angažirani u povratku. Zajedno s njima pokušalo se razmotriti stanje, uočiti dobre strane, ali i manjkavosti, u realizaciji politike dosadašnjega povratka izbjeglih i prognanih, te otvoriti pogled na budućnost i perspektive povratka i razvoja. Zatim se željelo potaknuti jaću suradnju i angažman civilnoga sektora te nevladinih udruga koje se bave karitativnom djelatnošću i pravima prognanih i iseljenih osoba. Napokon je jedan od ciljeva bilo intenziviranje gospodarske suradnje i ulaganja na prostoru Bosne i Hercegovine kao preduvjet održivom povratku Hrvata u BiH.

Uvodna izlaganja imali su:

Vjekoslav Jeleč, zamjenik predsjednika Udruge bosanskih Hrvata "Prsten"
Franjo Komarica, biskup banjalučki i predsjednik Caritasa BiH
Predstavnica Vlade RH Darija Krstičević, predstojnica Državnog ureda za odnose s Hrvatima izvan RH
Izaslanica predsjednika RH dr.sc. Ive Josipovića, posebna izaslanica za jugoistočnu Europu, Romana Vlahutin

U prvom panelu sudjelovali su:

Valentin Inzko, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu
Damir Ljubić, ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH
Sulejman Alijagić, pomoćnik ministra za izbjegle i raseljene osobe FBiH
Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljene osobe RS

U drugom panelu govorili su:

Franjo Topić, predsjednik Hrvatskog kulturnoga društva "Napredak"
Miljenko Aničić, direktor Caritasa Banjalučke biskupije
Mirko Šimić, direktor Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije
Poduzetnici -povratnici : Anto Komljenović i Stipo Marić
Ivan Miloloža v.d.predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca

Nakon uvodnih izlaganja i panel-predavanja otvorena je rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici udruga i zavičajnih klubova Hrvata BiH, predstavnici političkih stranaka RH i BiH, predstavnici vlasti BiH i RH, zastupnici Hrvatskog sabora, vijećnici u Vijeću naroda Republike Srpske, predstavnici međunarodnih udruga i institucija, predstavnici Katoličke crkve u BiH i predstavnik UNHCR u BiH Andrew Mayne .

Moderatori okruglog stola bili su članovi Predsjedništva Udruge bosanskih Hrvata "Prsten", prof. dr. sc. Ivan Lovrinović i prof. dr. sc. Pavo Barišić.

ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA:

1. Tražimo neodgodivu i dosljednu primjenu Anexa 7 Dejtonskog sporazuma, što znači omogućavanje sigurnog povratka prognanih i izbjeglih Hrvata na njihova ognjišta posebice na područje Bosanske Posavine i Srednje Bosne. Dosadašnji rezultati povratka su slabi a posebno su poražavajući u Republici Srpskoj. Povratak izbjeglica i prognanika mora biti prioritetni državni projekt. Vrlo je pogrešna i opasna teza koja se širi "da se Hrvati ne žele vraćati". Posebno zabrinjava nesigurnost povratnika zbog krađa i oštećenja imovine. U Republici Srpskoj je izražena krađa šume i najoštrije osuđujemo takve pojave. Od policije i sudstva Republike Srpske zahtijevamo hitno sprečavanje takvih pojava.

2. Vladu Republike Hrvatske pozivamo da putem svoga Ureda za Hrvate izvan Hrvatske razradi strategiju djelovanja s jasnom vizijom u suradnji s relevantnim partnerima. Operacionalizacija strategije u smislu javne prezentacije određenih konkretnih projekata za pojedine sredine morala bi biti gotova do kraja ove godine. Udruga bosanskih Hrvata "Prsten" spremna je pružiti svaki oblik pomoći. Također pozivamo i institucije Bosne i Hercegovine da se angažiraju na istom problemu.

3. Održiv povratak izbjeglih i prognanih Hrvata, ali i ostalih naroda, mora imati tri komponente, odnosno faze: a) obnova stambene jedinice, b) izgradnja infrastrukture i, c) zapošljavanje. Pokazalo se do sada da je orijentacija samo na popravak stambenih jedinica neučinkovita jer se osim doma treba vratiti život, a to nije moguće bez zapošljavanja.Gospodarstvo Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u cijelosti je u teškoj situaciji i ne može se očekivati rješavanje ovoga problema dosadašnjim pristupom.

4. Financijska pomoć Republike Hrvatske Hrvatima u Bosni i Hercegovini treba biti oslonjena na nove temelje, a to su konkretni projekti malog i srednjeg poduzetništva koji će biti pozorno planirani, ocjenjivani i nadzirani. Raduje činjenica da je Hrvatski sabor nedavno usvojio Strategiju suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske i da je počeo s radom poseban Ured koji j zadužen za realizaciju spomenute strategije.

5. U rješavanje problema prognanika i izbjeglica u čitavoj Bosni i Hercegovini trebaju se uključiti u većoj mjeri institucije civilnog društva, odnosno razne udruge jer svi imaju isti interes i ciljeve. Službene institucije nisu do sada ostvarile ciljeve, kako međunarodne zajednica tako i pripadnika svojih naroda koji su raseljeni i izbjegli. Udruge civilnog društva moraju biti korektiv službenoj politici kako bi se u eri integracija unutar Europe zaustavili dezintegracijski procesi unutar Bosne i Hercegovine.

6. Odajemo priznanje i zahvalnost Katoličkoj crkvi u BiH za njezino dosadašnje kontinuirano dragocjeno pružanje mnogostruke pomoći održivom povratku Hrvata, a i mnogih drugih, koja je često bila i jedina pomoć povratnicima.

7. Bosnu i Hercegovinu je potrebno što prije po skraćenom postupku primiti u članstvo u Europskoj uniji. Naime, međunacionalne tenzije, otuđene političke strukture i neefikasnost sudstva činjenice su koje govore o BiH kao zemlji podijeljenog društva s fenomenom "zarobljene države" koja ne funkcionira kako to od nje očekuju građani.

8. Pozivamo sve hrvatske političke stranke u BiH na jedinstveno djelovanje, a posebice na slijedećim lokalnim izborima. Dosadašnji parcijalni stranački i osobni interesi doveli su hrvatski narod u Bosni i Hercegovini u vrlo nepovoljan položaj jer ne mogu ostvarivati svoja temeljna ustavna prava. Anketa koju smo proveli pokazuje da se hrvatske političke stranke doživljavaju izrazito negativno.

9. Rad na terenu s povratnicima je najvažniji počevši od razrade ideja o malom i srednjem poduzetništvu, konkretna obuka i konzalting te praćenje početnika poduzetnika do prvih pozitivnih rezultata. To će stvoriti i pozitivnu psihološku atmosferu i potrebni optimizam za razvoj poduzetništva. Uključit ćemo u konkretne projekte eksperte za poljoprivredu, stočarstvo i voćarstvo, te preradu poljoprivrednih proizvoda.

10. Smatramo da ovaj okrugli stol treba postati redoviti godišnji skup na kojem će se pratiti ostvarivanje onoga što je predloženo i o čemu se raspravljalo.

11. Molimo Vladu Republike Hrvatske, odnosno Ured za Hrvate izvan RH da do jeseni oformi ekspertne timove koji bi na područjima BiH gdje žive Hrvati provodili edukaciju (treninge) osoba s ciljem stjecanja znanja potrebnog za prijavu projekata za financiranje iz fondova Europske unije.

12. Apeliramo na Europsku komisiju da problemu povratka bosanskih Hrvata pristupi što brže i odgovornije u dogovoru s onim institucijama vlasti u BiH koje uistinu mogu i hoće provesti odredbe Aneksa 7 Daytonskog sporazuma. Upozoravamo da je faktor vremena kod prognanika i izbjeglica najvažniji. Također molimo da se pojača nadzor nad pravednom raspodjelom financijske pomoći Europske unije.

13. Zahtijevamo od javnih medija u Republici Hrvatskoj da više prostora posveti problemima povratka prognanih i izbjeglih Hrvata u BiH jer je do sada tome pridavana marginalna pozornost.

Udruga Prsten