Forum

Facebook

Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9877
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Zakon o povoljnijem umirovljenju branitelja prošao Zastupnički dom

Zakon o povoljnijem umirovljenju branitelja prošao Zastupnički dom

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 16.04.2013. 09:16

Zakon o povoljnijem umirovljenju branitelja prošao Zastupnički dom

SARAJEVO - Zastupnički dom Federalnog parlamenta odobrio je na današnjoj vanrednoj sjednici u Sarajevu s 56 glasova (12 protiv, 12 uzdržanih) Prijedlog zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja obrambeno-oslobodilačkog rata, upućen u proceduru iz Federalne vlade po hitnom postupku.

Vlada, kao i većina poslanika, odbacili su gotovo svaki od 56 amandmana uloženih danas na taj tekst, o kojem predstoji još izjašnjenje Doma naroda da bi stupio na snagu. Donošenje ovog zakona u Federaciji uvjet je za isplatu naredne tranše Međunarodnog monetarnog fonda po stand-by aranžmanu Bosne i Hercegovine s tom međunarodnom financijskom institucijom. Izostanak naredne tranše novca MMF-a ugrozio bi financijsku stabilnost Federacije i cijele BiH te doveo do umanjenja svih stavki u federalnom proračunu za 31,44 posto od 1. svibnja ove godine, upozorio je danas federalni premijer Nermin Nikšić.

Predloženim zakonom se na jedinstven način propisuje korištenje i ostvarivanje prava na prijevremeno povoljnije umirovljenje bivših pripadnika oružanih snaga (OS) Republike BiH (ARBiH, HVO, HOS, MUP-a RBiH i Odjela za unutarnje poslove/MUP HZHB) osnovica, obračun, isplata, ponovni obračun i postupak za ostvarivanje prava na penziju, osiguravanje sredstava i druga pitanja.

Pet kategorija korisnika

Izuzetno, pravo na povoljnije umirovljenje pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom, može ostvariti pet kategorija korisnika, navedeno je iz Vlade. To su pripadnici policije koji su najmanje 12 mjeseci (bez obzira na to je li to bilo u kontinuitetu) od 18. rujna 1991. do 23. prosinca 1995. godine obavljali dužnost i poslove komandanta-zapovjednika, komandira i načelnika u jedinici specijalne borbene jedinice policijske stanice, u stanici policije kriminalističke službe javne sigurnosti i centrima službi sigurnosti, specijalnih borbenih jedinica odreda policije i centrima službi sigurnosti MUP-a Republike BiH, te Odjela za unutarnje poslove / MUP-a Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

Kao korisnici prava iz ovog zakona predviđeni su i pripadnici bivše Vojske FBiH kojima je prestala služba u tijeku 2001. godine te državni službenici i namještenici bivšeg Federalnog ministarstva obrane koji su otpušteni, odnosno nije im produžen ugovor zbog racionalizacije i smanjenja brojnog stanja 2002. godine, ukoliko su u godini otpusta napunili 40 godina života i 20 godina mirovinskog staža, od čega muškarci tri godine, odnosno žene dvije godine efektivnog staža u tijeku rata koji se računa kao poseban staž u dvostrukom trajanju. Predviđeni su i korisnici, pripadnici OS Republike BiH, kojima je priznato sudjelovanje u obrani u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali iz OS RBiH. Izuzetno, oni stječu pravo na starosnu mirovinu u iznosu najniže penzije isplaćene za taj mjesec u skladu sa Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju i prije navršenih 65 godina života, pod uvjetom da imaju najmanje 20 godina mirovinskog staža i da su najmanje dvanaest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu po ovom zakonu, bili na evidenciji Službe za zapošljavanje.

Starosna mirovina sa 65 godina života

Starosna mirovina ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je osobi priznat u sudjelovanju u obrani BiH u jednostrukom trajanju. Ukoliko korisnik ima 20 godina mirovinskog staža bez posebnog ratnog staža u dvostrukom trajanju, starosna mirovina ostvaruje se tako da se od 65 godina života, oduzima period koji je priznat u sudjelovanju u obrani u dvostrukom trajanju, pri čemu se poseban ratni staž priznaje u jednostrukom trajanju, predviđeno je. Korisnici budućeg zakona trebaju biti prvi put i ratni vojni invalidi s postotkom invalidnosti 60 posto ili više, koji su proglašeni vojno nesposobnim isključivo po osnovu ranjavanja na izvršenju borbenog zadatka, zatim vojnici OSBiH koji su najmanje dvije godine do 23. prosinca 1995. bili pripadnici Armije RBiH ili Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koji su na dan 1. siječnja 2010. godine bili u vojnoj službi i kojima prestaje služba shodno Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH.

Jedinstvena osnovica za izračun visine mirovine korisnika prava iz danas podržanog prijedloga zakona je zajamčena mirovina isplaćena u prosincu 2011. godine, u skladu sa Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koja iznosi 414,30 KM. Mirovina se određuje množenjem osnovice s pripadajućim koeficijentom. Najniža će iznositi 310 KM, a najviša 1.650 KM.

U odnosu na raniji prijedlog ovog zakona, koji je povučen iz parlamentarne procedure, po novom rješenju se za brigadnog generala primjenjuje koeficijent 3,2, za general-majora 3,5, dok je koeficijent za armijskog generala i general-pukovnika 4,0. Za dobitnike najviših ratnih priznanja (prva grupa) iz Zakona o posebnim pravima dobitnika najviših ratnih priznanja, na iznos mirovine obračunat po ovom zakonu dodaje se koeficijent +1.

Novina je i to da državni službenici i namještenici Federalnog ministarstva obrane koji su u ministarstvo obrane prešli iz Oružanih snaga RBiH, kao i civilne osobe na službi u Vojsci Federacije BiH, za obračun mirovine mogu koristiti pripadajuće koeficijente za pripadnike Vojske ako posjeduju osobni čin, predviđeno je.

dnevno.ba