RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Država ne smije ignorirati hercegovačko smilje

Napisano 17.07.2016. 21:26

Država ne smije ignorirati hercegovačko smilje, najveći fenomen u poljoprivredi u zadnjih 50 godina... Mora prestati spavati i podržati ovaj proces koji se nije desio u poljoprivredi u posljednjih pedeset godina rekao je za Federalnu TV Ahmet Džubur, profesor na Agromediteranskom fakultetu u Mostaru.


Prinosi veliki - destilerija malo

- Destilerija je malo, što je za očekivati jer je do prije dvije godine bilo svega 10 hektara plantažnih zasada smilja, a sada imamo više od 2.000 hektara plantaža smilja što predstavlja enormno povećanje. Postoje tendencije daljnjeg povećanja budući se tijekom ljeta i godine velike površine pripremaju za sadnju koja će uslijediti u jesenjem razdoblju. Sigurno je kako u tom smislu mora postojati organizirana, smislena akcija države i država preko svojih institucija - ministarstva, privrednih komora - mora prestati spavati i uključiti se u proces koji ima karakteristike vrlo ozbiljnog procesa, rekao je DŽubur.

 

Poticaji ne postoje

Poticaji praktično je postoje. Država je preko svih svojih institucija ignonirala kako se u Hercegovini događa nešto što se u poljoprivredi nije dogodilo u posljednjih više od 50 godina. Dakle, niti resorna ministarstva, niti ministarstva poljoprivrede, niti ministarstva trgovine, privredne komore nisu uopće uključeni u ovaj proces, a na razini federalnog Ministarstva poljoprivrede utvrđen je simboličan iznos od 400-500 KM po hektaru podignutih zasada što predstavlja kap u moru. U stvari, slobodno možemo reći kako nikakve podrške države u ovom smislu nema tvrdi profesor Džubur.

Dodaje kako je ove godine enormna proizvodnja sirove mase odnosno smilja, koja će biti idućih godina, posebno za dvije, tri godine neusporedivo veća, budući od treće do sedme godine plantaže imaju maksimalan prinos od 500 do 800 grama. To znači da ćemo iduće godine, a posebno za dvije godine imati tri-četiri puta veću proizvodnju od ove te će sigurno biti veliki debalans između pristigle svježe mase i destilerija koje se nalaze na raspolaganju.

Spominje primjer kako su ljudi šleperima smilje iz Hercegovine slali u destilerije u Ilijaš. Država, kao sinonim resornih ministarstava, mora najzad dati potporu investicijskim projektima, kapitalnim ulaganjima. Ono što je posebno bitno, da bi eterična ulja bila konkurentna na inozemnom tržištu mora se izvršiti njihova analiza. Analiza eteričnih ulja u sofisticiranim referentnim insitucijama, poput Instituta Josip Pančić u Beogradu, vrlo je skupa što proizvođači smilja, posebno mali, ne mogu pratiti, tako da se određenim subvencijama mora ovaj proces pratiti kako bi se iz Hercegovine isporučivalo smilje, odnosno eterično ulje vrhunske kvalitete. Loše eterično ulje može jako ugroziti ovaj proces koji ja ne bih nazvao više smiljomanijom, već zlatnom groznicom budući da desetine tisuća ljudi u Hercegovini počinje živjeti od smilja.

U Hercegovini su ljudi iz raznih dijelova Europe, SAD, Kine, Rusije, Dalekog Istoka. Smilje sa ovih područja je vrlo referentno. Ono ima specifične kemijske karakteristike tako da je vrlo traženo kako u farmaceutskoj tako i kozmetičkoj industriji. Znači, moramo iskoristiti ovaj potencijal i država, ponavljam, mora prestati živjeti u svojim slabostima i da konačno ministarstva počnu raditi svoj posao i da se počnu baviti poljoprivredom i resursima koji su konkurentni i koji se moraju podržati zaključuje profesor Džubur.

Dnevnik.ba


Nema komentara

Anketa

Ustavi