RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Hercegovina – Mala zemlja velikog uvoza, neiskorištenih mogućnosti i propuštenih prilika

Napisano 10.12.2012. 12:42

Šipci, smokve i duhan autohtoni samo u pjesmi „Hercegovina u srcu“

Hercegovina – Mala zemlja velikog  uvoza – neiskorištenih mogućnosti i propuštenih prilika

Ljekovito bilje veliki je potencijal koji Hercegovina može i treba dobro iskoristiti

Brojke su neumoljive. Bez obzira na samoreklamu o nigdje takvom pršutu, vinu, smokvama, šipcima, siru, duhanu, ljekobilju..., zemlji sunca, vrijednih ljudi itd., itd., itd., kada se sagledaju brojke nešto tu debelo ne štima.

Drugačija slika

Manifestacije i skupovi koje su tijekom jeseni organizirali Federalni agromediteranski savez u Mostaru i SeIjački savez u Ljubuškom, ponudile su jednu posve drugu sliku. Da smo zemlja sunca to ostaje, a kako stvari stoje u tom segmentu postat ćemo i još napredovati, brojke pokazuju da nam je Bog dao i biljke kakvih rijetko ima što je navelo prof. dr. Arifa Tanovića da konstatira:
„Ne samo da imamo bogatstvo i raznovrsnost nego je naše ljekovito bilje u svijetu daleko iznad svih prosjeka. Oblast ljekovitog bilja je izvozno orijentirana, izvoz premašuje uvoz za čak 95 posto! Lani je iz BiH, Hercegovina je tu značajno zastupljena, Ijekobilja izvezeno za 50 milijuna KM, što je veliki uzlet u odnosu na primjerice jedva dva milijuna 2006. Dakle, ono što raste u prirodi još nismo uspjeli pokvariti, ali sve drugo se klima.
 
Tako je, primjerice, uvoz vina u BiH u 2011-oj 'težio' 30 milijuna KM izvoz jedva pet milijuna. Izvoz vina od autohtonih blatine i žilavke osamdesetih godina prošlog stoljeća kretao se oko milijun boca, danas je kako ističe prvi doktor enologije u BiH Tihomir Prusina, tri puta manji. Znatno su se smanjile i površine pod lozom, prema evidenciji Federalnog agromediteranskog zavoda trenutačno imamo oko 3.500 ha, prije zadnjeg rata bio je 5.691 hektar, a prije 100 godina, još više.
Radi usporedbe ističemo - Turska ima 570.000 hektara vinograda od čega su tri posto vinske sorte!

Šipke, smokve i duhan bolje je i ne spominjati, sudeći po brojkama autohtoni su još samo u pjesmi „Hercegovina u srcu“. Stručnjaci Federalnog agromediteranskog zavoda inventarizacijom su ustanovili da komercijalnih nasada smokve u Hercegovini ima samo 26 hektara, šipak stoji nešto bolje - 54 hektara.

Mr. Branko Rogić je na predavanju u Ljubuškom ustvrdio da je pedesetih godina prošlog stoljeća smokava bilo deset puta više! Duhan smo na veliko zadovoljstvo mogula iz rovinjske „Adris grupe“ koji nam uz desetke milijuna maraka kroz svoje proizvode isporučuju brazilski i južnoafrički, gotovo istrijebili, mada poput ljekobilja slovi kao jedinstven u svijetu.

Brojke neumoljive

Skeptici su se pobrinuli i da zamah u maslinarstvu dočekaju s upitom kome ćemo ulje prodavati? Brojke su opet neumoljive, mr. Miro Barbarić opet na predavanju u Ljubuškom, iznio je službene podatke prema kojima je uvoz maslinova ulja u BiH u 2011. dostigao pola milijuna boca! Domaća proizvodnja jedva da je 5.000 litara! Čega li se bojimo? Izgleda rada. Slična je situacija i s ostalim autohtonim proizvodima, ponosom, sinonimima ili mogućim brendovima Hercegovine - ovčjim sirom i pršutom. Ni ne treba spominjati da ovčarstvo „visi“ poput duhana, dok su kilogram sira, kao i duhana, dostigli 25 KM. Za novi mogući brend s geografskim podrijetlom mladi krumpir, još nije isposlovano ni stavljanje na listu za uvoz u Europsku uniju, pa tako ako od 1. siječnja, iduće godine ne bude mogao preći hrvatsku granicu teško se jugozapadnim Hercegovcima piše.


Nema komentara

Anketa

Ustavi