RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

KM će podijeliti sudbinu eura

Napisano 23.03.2015. 11:31
Euro

Novouvedene mjere Europske centralne banke (ECB), s primjenom od ožujka 2015. godine, a koje se odnose na politiku tzv. kvantitativnog popuštanja, u skladu s očekivanjima dovele su do oštrog pada vrijednosti eura u odnosu na američki dolar, ali i na druge bitne svjetske valute, kao što su švicarski franak i japanski jen, pokazala je analiza Ureda vodećeg ekonomiste Centralne banke (CB) BiH.

U  kontekstu pada vrijednosti eura i svih problema izlaska iz krize s kojom je suočena eurozona, u analizi se navodi kako će bh. ekonomija, u najvećoj mjeri, dijeliti europsku sudbinu, dok će KM u kontekstu intervalutarnih odnosa podijeliti sudbinu eura. Kako su naveli, svjetsko devizno tržište odreagiralo je u skladu sa elementarnom logikom ekonomskog ponašanja, pišu Nezavisne.

Naime, mjere kvantitativnog popuštanja znače dodatno "upumpavanje" eura u monetarni sustav, čime se poremetio međusobni odnos ponude i potražnje valuta na deviznom tržištu, pa je značajno povećana ponuda eura dovela do oštrog pada njegove vrijednosti, prije svega u odnosu na dolar. "Ova situacija vjerno je pokazala izuzetnu osjetljivost financijskih tržišta, čak i na samu najavu primjene ekspanzivnije monetarne politike od strane monetarne vlasti eurozone", stoji u analizi.

Naime, tečaj euro - dolar je u razdoblju od drugog kvartala 2013. godine pa sve do drugog kvartala 2014. pokazivao tendenciju blagog jačanja, a sve u skladu s naznakama i najavama  postepenog oporavka europskog gospodarstva. U tom razdoblju, kako ističu, euro je ojačao u odnosu na vrijednost dolara za oko 10 posto.

Međutim, eurozona, izložena problemima kako ekonomske tako i političke prirode i bez pune političke suglasnosti, odlučila se na, moglo bi se reći, dramatičan zaokret u strategiji izlaska iz krize, mijenjajući kurs sa politike štednje ka de fakto politici ekspanzivne potrošnje. U analizi se ocjenjuje kako je ovakva monetarna politika eurozone sasvim na tragu ekspanzivne monetarne politike koju je Centralna banka SAD počela provoditi još 2010. godine i koja je dala izvanredne rezultate u smislu porasta zaposlenosti i općeg ekonomskog rasta u zemlji.

"Izložena vrlo složenim mehanizmima usuglašavanja i odlučivanja i bez obzira na visok stupanj političke integracije, potrebu zadovoljavanja partikularnih nacionalnih interesa, Europa je ponovo zakasnila", navedeno je u analizi CB BiH. Kako kažu, ponovo se pokazala strateška politička prednost SAD koja se ogleda u koncentraciji političke moći i donošenja odluka za razliku od "stare dame", čiji su mehanizmi u ovom smislu složeni, spori, a time i značajno neefikasniji.

Tako se potvrdilo pravilo, koje je abeceda upravljanja u kriznim situacijama, a to je da stanje krize nužno podrazumijeva visoku koncentraciju donošenja odluka.

Analiza dalje navodi kako je u osnovi uvođenja ovih mjera ECB-a davanje poticaja novim investicijama, prije svega u oblasti kapitalnih intenzivnih infrastrukturnih projekata, te "vodećih" grana ekonomije koje za sobom trebaju povući  intenzivan rast malih i srednjih poduzeća, a da sve rezultira brzim smanjenjem stopa nezaposlenosti radne snage. Kako se ističe, depresijacija, odnosno pad eura u osnovi nije loša vijest za europsku ekonomiju, jer će ona značajno doprinijeti cjenovnoj konkurentnosti europskih roba i po tom osnovu pojačanoj inozemnoj tražnji za tim robama.

"Za izlazak iz krize ovo jeste potreban, ali ne i dovoljan uvjet. Bez neophodnih strukturnih prilagođavanja i reformi, bez rješavanja problema 'energetske ovisnosti', europska ekonomija neće riješiti svoje fundamentalne probleme. Ona će i u budućnosti lakše zapadati u krize, a teže i sporije iz njih izlaziti", ističe se u ovoj analizi.

S druge strane, analiza je pokazala da vanjskotgovinski tokovi bh. ekonomije, koja kronično pati od visokih deficita uz vrlo negativan utjecaj na opću ekonomsku situaciju u zemlji, sa stanovišta utjecaja na deficit, de fakto ima visok stupanj monostrukture. Naime, na vrijednost uvoza značajno utječu energenti, nafta i plin, žitarice i sva druga roba koja je plativa u dolarima.

"Nažalost, za iste količine ovih roba plaćat ćemo 30-35 posto više nego što je to bilo prije početka jačanja tečaja dolara. Isto će se desiti i na strani izvoza čija je naplata isključivo u dolarima", navodi se u analizi i dodaje da ćemo u ovom konteksu imati negativne posljedice. S druge strane, vrijednost ostvarenog izvoza značajno ovisi od izvoza električne energije i obojenih metala, pa se u analizi konstatira kako imamo jako nepovoljnu i neuravnoteženu strukturu izvoza, osobito kada se ima u vidu da i jedno i drugo u osnovi jesu sirovine koje, kao ugrađene u finalne proizvode, BiH uvozi ostvarujući visoke deficite. Ipak, povoljna okolnost je što su inozemni dugovi BiH svega 20 posto denominirani u dolare.

U ovoj analizi se ističe kako bh. ekonomija mora pristupiti temeljnim strukturnim prilagođavanjima u pravcu jačanja realnog proizvodnog sektora, a poseban naglasak i podsticaj mora biti dat izvozno orijentiranim i uvozno substitutivnim granama. Nadalje, strukturna prilagođavanja moraju se kretati u pravcu jačanja institucijske konkurentnosti u odnosu na zemlje regije, jer je održivost makroekonomskog modela izrazito povezana sa sposobnošću bh. ekonomije da privuče inozemne investitore, ali prije svega u realni sektor. Kako je zaključeno, opća ekonomska situacija, rast i napredak isključivo će ovisiti od sposobnosti domaćih vlada da odgovore izazovima koji su pred nama.

Dnevnik.ba


Nema komentara

Anketa

Ustavi