RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Josipović: Njemačka podržava regionalnu politiku Hrvatske, konstitutivnost ne poništavati već poštivati

Napisano 31.01.2011. 16:13

Uoči današnje posjete Predsjedništva BiH Hrvatskoj, hrvatski predsjednik Ivo Josipović dao je ekskluzivni intervju portalu Dnevnik.ba u kojima govori o odnosima dviju država, odgovara na optužbe da se mješa u unutarnje stvari BiH, iznosi svoje viđenje uzroka neformiranja vlasti u BiH, i  odgovara na druga aktualna pitanja


Razgovarao: Milan Šutalo

Gospodine Josipoviću, premda ste na izborima dobili neznatan broj glasova bh Hrvata, prema nekim istraživanjima, danas uživate njihovu ogromnu potporu i među njima ste jedanako popularni kao i u Hrvatskoj. No, uživate potporu i općenito u demokratskoj javnosi u BiH. Kako objašnjavate, ponajprije činjenicu da ste prvi ljevičar koji je zadobio toliko povjerenje bh Hrvata, a onda i ostalih u BiH?

Po svom politčkom uvjerenju ja sam socijaldemokrat, mislim da je podjela na ljevičare i desničare nešto što je ostalo u prošlosti i više je stvar kolokvijalizama, nego političkih pozicija. Kako tumačim da je socijaldemokrat zadobio povjerenje bh Hrvata, pa i ostalih u BiH? Sad se mogu malo i  našaliti zaključkom da su možda i bh Hrvati skriveni socijaldemokrati, pa eto otkrivaju svoju pravu prirodu. Međutim, mislim da su ljudi puno pametniji od političkih kolokvijalizama, i da znaju prepoznati kad netko principjelno podržava ono što procjenjuje kao pravedno. Ja sam predsjednik Hrvatske, i kao predsjednik ne vodim nikakvu i ničiju stranačku politiku – ravnam se Ustavom, zakonima i nacionalnim interesima svoje države, jednako prema svima. Ljudi vide da sam sposoban priznati i greške koje su se događale u prošlosti, da želim razgovarati sa svima, nemam predrasuda i nemam unaprijed betonirana mišljenja. Volim slušati ljude, i želim razumjeti što ih sve muči. Nastojim pomoći koliko mogu, a moja pozicija je takva da imam odgovornost i obvezu djelovati po najvišim demokratskim principima..


U posjet  Vam stiže Predsjedništvo BiH. Tko je incijator tog susreta na najvišoj razini između BiH i Hrvatske i što će biti teme razgovora?

Za mog posljednjeg boravka u Banja Luci susreo sam se s predsjednicima Radmanovićem i Izetbegovićem, i složili smo se da je vrijeme za uzvratnu posjetu Hrvatskoj. Kasnije je to formalizirano, i Predsjedništvo je donijelo odluku da prihvaća poziv. Tema za razgovor ima jako puno, od otvorenih pitanja koja su zapravo nesretna zaostavština raspada bivše Jugoslavije, do naših zajedničkih interesa – u izgradnji infrastrukture, privlačenja stranih investicija, zajedničkom nastupu na trećim tržištima. Posebna tema je naravno i solidarnost i potpora za integraciju u Europsku Uniju – to je za Bosnu i Hercegovinu ključno, i u tome će imati svu našu podršku.

Uoči posjeta Zagrebu, član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je u emisiji „60 minuta“ Federalne televizije kako se Hrvatska ( i Srbija) mješa u unutarnje stvari BiH. Takve oscjene mogu se čuti i od predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžije, medija koji podupiru SDP-ovu postizbornu politiku, ali i od čelnika HHO-a Ivana Zvonimira Čička i Ive Banca. Kako komentirate takve optužbe?

Upravo je jučer dr. Lagumdžija gostovao na HTV-u, u emisiji Nedjeljom u dva – i rekao upravo suprotno: da dijeli vrijednosti koje ja zagovaram, i da sigurno nisam čovjek koji bi želio išta osim dobroga Bosni i Hercegovini. Što se tiče gospode Čička i Banca, ne bih komentirao. Potpuno mi je nejasno otkuda su izvukli tezu da se predsjednik Tadić i ja dogovaramo o BiH bez BiH? To je, da vam budem iskren, bizarno – jer otkud im uopće ideja da se to događa? Iz činjenice da sam se s predsjednikom Tadićem susreo dosta puta? Što je u tome njih ponukalo da izvuku takvu tezu, to što smo dva sata sjedali za istim stolom u Banja Luci, za kojim je bio i predsjednik Izetbegović, i predsjednik Crne Gore Vujanović? Ne razumijem, da vam budem potpuno iskren. Osim da dugo nisu dobili nikakav prostor u medijima, pa im se ovo učinilo kao dobra mogućnost.

Prošlo je već skoro četiri mjeseca, a vlast u BiH konstituirana je samo u jednom njezinom entitetu, Republici Srpskoj, a u Federaciji BiH samo u kantonima s bošnjačkom većinom, dok na razini F BiH i na razini BiH konstituiranje vlasti još nije na vidiku. Što je po Vašem mišljenju uzrok takvog stanja?

Iz svih razgovora koje sam vodio sa svim političkim liderima u BiH – prije svega ogromno međusobno nepovjerenje. To su mi i sami rekli. Ne želim ulaziti u razloge, ali znam da imaju obvezu i prema svojim građanima, ali i prema svima u okruženju, da to nepovjerenje nekako riješe, i da se dogovore o izvršnoj vlasti koja će imati kapaciteta ući u rješavanje ogromnih reformskih zahtjeva koji stoje pred Bosnom i Hercegovinom. Ovo nije vrijeme za sitne interese, nego za veliki posao.


Vi i premjerka Hrvatske gospođa Kosor nedavno ste objavili zajedničku platformu o BiH. Zvuči paradoksalno, ali čini se kako su optužbe iz  SDP-a i bh medija bliskih toj stranci izazvala rečenica u kojoj se Vi i gospođa Kosor, definirajući legitimne predstavnike konstitutivnih naroda, kao one koji uživaju većinsku političku volju tih naroda, zalažete za očuvanje BiH kao tri konstitutivna naroda. Zbog čega je, po vašem sudu, to nekom sporno i kome to može biti sporno?


Ne znam. Bosna i Hercegovina je definirana kao država tri konstitutivna naroda i svih njenih građana, i to su dva principa koja se moraju nadopunjavati, a ne poništavati. U politici je ključno razumjeti što je realnost – od realnosti se polazi, i na nju se utječe. Premijerka Kosor i ja smo jasno izrazili stav Hrvatske da i Hrvati u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda, trebaju uživati institucionalnu ravnopravnost na isti način kao i Srbi i Bošnjaci.


Problem BiH očito je internacionaliziran. U rješevanje bh gordijevog čvora uz Hrvatsku uključena je i politički i gospodarski najmoćnija europska država- Njemačka. Nedavno ste se susreli s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, u čijem uredu se smjenjuju čelnici bosanskohercegovačkih političkih stranaka. Kako Njemačka gleda na aktualnu politiku Hrvatske prema BiH?


Hrvatska regionalna politika, usudio bih se reći i sve moje aktivnosti s tim u vezi, uživaju punu potporu Njemačke. Njemačka je zemlja koja je silno puno uložila u ovaj dio Europe, bila pouzdan prijatelj u danima kada je bilo vrlo teško, i uvijek nam davala potporu na putu u Europsku Uniju. Meni je drago, i ponosan sam, da je došlo vrijeme i da Hrvatska može i Europi i Njemačkoj vratiti dio uloženog, kroz svoj angažman u regiji i trud oko postizanja trajnog mira na ovim prostorima.


Mislite li da bi BiH bila stabilnija da u Daytonu nije propuštena prilika da se tronacionalna Bosna i Hercegovina dizajnira kao troentitetska, a ne dvoentitetska BiH, ili kao država sastavljena od više kantona, odnosno država u kojoj bi i u institucionalnom i u teritorijalnom pogledu sva tri naroda imala jednake pozicije?


Besmisleno je sada razmišlajti o tome, Dayton je odgovor na jednu posebnu situaciju, zaustavio je rat – ali se na žalost predugo puštalo da se neki problemi ne rješavaju, ili su se rješavali parcijalno. Bosna i Hercegovina je takva kakva jest, a to kakva će biti treba ovisiti isključivo o dogovoru onih koji u njoj žive. Podcrtavam riječ dogovor, jer mislim da je to jedini način na koji se može doći do rješenja koja će biti funkcionalna i dobra za svih.

Više puta ste ponovili da je unutarnje uređenje BiH stvar dogovora predstavnika tri konstitutivna naroda. No, možete li, načelno reći kakvo uređenje BiH će Hrvatska podržati, a kakvo ne?


Hrvatska će podržati svako uređenje koje će jamčiti institutcionalnu jednakopravnost tri konstitutivna naroda i građana BiH.


Prema nekim neslužbenim informacijama, uskoro ponovo stižete u BiH. Navodno posjetit će te Mostar, hoćete li doći i u Sarajevo?


Planiram doći i u Sarajevo i u Mostar, prigode su ugodne, vidjet ćete o čemu se radi kad bude vrijeme.

 

Dnevnik.ba


Nema komentara

Anketa

Ustavi