RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Bački Bunjevci: Sjever Bačke zanemarena je hercegovačka dijaspora

Napisano 22.07.2014. 18:53

Prema popisu stanovništva iz 1910. godine, od 94.610 stanovnika 33.208 ili 35 posto bili su Bunjevci, 55,5 tisuća ili 59 posto bio je udio Mađara, a 3.314 ili 3,7 posto bilo je Srba

Svatko tko poznaje odlike zapadno-hercegovačke ikavice kad čuje govor bačkih Bunjevaca na mah pomisli - pa ovo je naš narod! I dok običan smrtnik tako zaključuje, znanost se još nije odredila. Najveći broj historičara drži da su Bunjevci upravo hercegovačkog podrijetla, odnosno naša najstarija dijaspora. Tu skupinu uz usmene i narodne predaje, predvodi fra Marijan Lonosović, a u njoj su, uz ostale, Jovan Cvijić, Vuk Karadžić…

Druga teza je o bosansko-dalmatinskom podrijetlu, treća je da su potomci ranijih slavenskih doseljenika, četvrta iz veže za padine Velebita, a naziv po karakterističnim kamenim kućama tzv. bunjama. Ima i teorija da su čak Normani (Jene Menezič), pa da su Kuči s Prokletija itd. Uz zdravu logiku mi se priklanjamo mišljenju prof. Pavla Ivića koji u svojoj „Dijalektologiji“ konstatira da „govor bačkih Bunjevaca predstavlja izrazito hercegovački tip!“

Među historičarima i inim znanstvenicima koji su se oglašavali na ovu temu, nismo primijetili da ima Hercegovaca pa je ovaj prilog ujedno i prijedlog da se taj propust ispravi. Prijestolnica Bunjevaca je Subotica živopisni grad na sjeveru Bačke, a ima ih sve do Sombora i Baje u Mađarskoj. Zbog ratnih i inih događanja broj im rapidno opada. Prema popisu stanovništva iz 1910. godine od 94.610 stanovnika 33.208 ili 35 posto bili su Bunjevci, 55,5 tisuća 59 posto bio je udio Mađara, a 3.314 ili 3,7 posto bilo je Srba.

Zanimljivo, iste godine 1910., Zagreb je brojio 79.038 stanovnika, dok je Beograd 1900., imao svega 69.100. Dakle, početkom dvadesetog stoljeća Subotica je bila najveći grad u regiji. Kako su se prilike na ovom prostoru razvijale svjedoči zadnji popis 2011. prema kojem je Subotica imala 105.681 stanovnika! Prema tome, dok je stanovništvo Zagreba i Beograda uvećano za deset, odnosno trideset puta, Subotica je dobila jedva desetak tisuća.

Međutim, u tom demografskom loncu istopio se broj Bunjevaca kako se izjasnilo 9.236 ili 8,7 posto, Hrvatima se izjasnilo nešto više Subotičana 9.698 ili 9,2 posto. U velikom padu za sto godina, je i broj Mađara koji sada čine 32,6 posto, dok je u snažnom porastu udio Srba trenutačno 29,9 posto i Roma 2,5 posto. Dakle, u proteklih stotinu godina udio Bunjevaca i Hrvata se prepolovio. Iako je riječ o istoj nacionalnoj grupaciji, valja reći da od vladavine Slobodana Miloševića između njih postoji latentni sukob, ali bespredmetnost ostavljamo da sami riješe. Značajan udio Bunjevaca i Hrvata je i u nekim subotičkim naseljima kao što su Tavankut, Bajmok, Žednik…

Inače, sama Subotica je iznimno pitoma sredina koja je u proteklom stoljeću primila nekoliko valova ratnih doseljenika – iz Bosne i Like nakon Drugog svjetskog rata, pa iz Krajine i Like, te Kosova u zadnjim ratovima na ovim prostorima, što se uvelike odrazilo na demografiju. To je kraj vrijednih i marljivih ljudi, čija su polja ispred mađarskih i slavonskih! Po ulicama novijih dijelova grada raste voće – trešnje, višnje, marelice, orasi… Ako se poslužiš nitko ti neće predbaciti

…Ej, ja ću Sentu sada arendirat, ej, pa ću Sentom s dikom paradirat“, završni su stihovi iz pjesme „Ej, čim ja stanem pod pendžer na gredu“ pjevača Nestora Gabrića, bačkog Hrvata, koji pjeva o subotičkoj četvrti Senti. Dika, paradirat, pendžer, greda…, tko kaže da Bunjevci nisu Hercegovci?

Ljportal


Nema komentara

Anketa

Ustavi