• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (162264)
• Povratničke tegobe Hrvata (161609)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (93373)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (88687)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Proširuje se odgovornost za zločine nad Hrvatima Bugojna

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9572
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Demografija » Demografija Hrvata Središnje Bosne

Demografija Hrvata Središnje Bosne

Statistički tim HB.org ponovno je na zadatku. Ovaj put smo istraživali i analizirali demografsku sadašnjost i perspektive hrvatskog naroda u Županiji Središnja Bosna (SBŽ). Da bi analiza bila što detaljnija, obuhvatili smo četiri osnovna parametra koja ćemo razmatrati u daljnjem dijelu teksta. To su udjeli hrvatskog stanovništva u ukupnom stanovništvu u 2009. godini, udio Hrvata među rođenima u 2009. godini, udio hrvatskih osnovnoškolaca u ukupnom broju na razini županije i to za tekuću 2010./11. školsku godinu, te rezultati općih izbora 2010. za skupštinu županije.

Hrvatsko stanovništvo u Županiji Središnja Bosna

S obzirom da već 20 godina nije bilo popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, kao glavni zadatak se nametnuo odrediti što točniji podatak o broju stalno prisutnog hrvatskog stanovništva u SBŽ-u. Iako postoje razne procjene, mi smo odlučili uvažiti crkvene podatke iz 2009. godine jer je općepoznato da Crkva jedina vodi evidenciju svake godine. Bitno je napomenuti da je crkvena procjena za SBŽ zapravo donja granica ukupnog broja Hrvata jer većina drugih izvora procjenjuje broj Hrvata u većim znamenkama.

Broj stalno nastanjenih Hrvata u SBŽ-u za 2009. iznosi 84.880, najviše u Travniku, Vitezu, Kiseljaku, Novom Travniku itd. Udio hrvatskog stanovništva u županiji se 2009. kretao oko 35% s obzirom da je brojka Ostalih približno 157.000 u istom razdoblju.

Natalitet u 2009. godini

Ratne posljedice su ostavili veliki trag na demografski razvoj hrvatskog stanovništva u poslijeratnom periodu. Tamo gdje su Hrvati značajno stradali i izbjegli u velikom broju, poput Bugojna, velikog dijela Travnika, Fojnice itd. stope nataliteta su ispodprosječne, prosječna starost stanovništva iznosi oko 45 godina i samim tim je kontigent starijeg stanovništva (65+ godina) iznadprosječno visok. U općinama poput Viteza, Kiseljaka, Kreševa, Jajca, Uskoplja, Nove Bile kao dio Travnika, odnosno na svim onim područjima koja su obranjena od HVO-a hrvatsko stanovništvo je vrlo vitalno s prosječnom starosti stanovništva ispod 40 godina, iznadprosječnim stopama nataliteta i visokim udjelom mladog stanovništva (0-14 godina). Prikupljanjem podataka iz crkvenih župa, došli smo do podatka da je u 2009. kršteno ravno 900 djece mlađe od godinu dana na području SBŽ-a. Važno je reći i to da se ta brojka odnosi samo na stalno prisutno stanovništvo, kako bi eliminirali one krštene koji ne žive u županiji ili BIH uopće, i dobili što točnije rezultate. Poznato je da se mnoga djeca krste u rodnim župama svojih roditelja, stoga npr. Dobretići imaju natprosječno veliki broj krštenja, 12, u odnosu na broj stanovnika koji tamo živi. Ta djeca uglavnom žive u Jajcu.

Najveći broj rođenih malih Hrvata je u Vitezu čak 142, što daje prosječnu stopu nataliteta od 11 promila (prosjek Federacije BIH). Nakon Viteza slijedi općina Travnik sa 133 rođene djece ili stopom nataliteta od 9 promila. Kao prvak po stopi nataliteta se ističe općina Jajce sa 120 rođenih Hrvata i stopom nataliteta od 13.4 promila, što spada u red najvećih u cijeloj državi. Dodajmo i veliki dio od onih 12 iz Dobretića i Jajce zapravo ima stopu nataliteta od preko 14 promila, što ima svega nekoliko općina u BIH, poput Posušja, Čitluka, Bužima, Širokog Brijega i Žepča. Visoke stope nataliteta, iznad 12 i 11 promila, imaju i Kreševo s 50 i Busovača s 82 rođena. Kiseljak je imao 112 rođenih, Novi Travnik 97, Uskoplje 66, Bugojno 52 i Fojnica 34. Pozitivan prirodni prirast (veći broj rođenih od umrlih) su imali Busovača, Uskoplje, Jajce, Kreševo, Vitez i Novi Travnik. Ukupan prirast u županiji je iznosio 21 (900 rođenih po crkvenoj evidenciji i 879 preminulih Hrvata po statistici Zavoda za FBIH 2009.). Napomena: za mortalitet uzimamo podatke Zavoda za statistiku FBIH jer su relevantniji od crkvenih koje ubrajaju i umrle iz inozemstva.

Udio rođenih Hrvata u ukupnom broju rođenih u županiji za 2009. godinu iznosio je 36,5%. Usporedimo li ovaj udio s udjelom Hrvata u ukupnom broju stanovnika uočit ćemo da je udio rođenih u 2009. godini bio veći za 1,5%.

O osnovnim školama u SBŽ-u 2010.

Ukupan broj osnovnoškolskih učenika u tekućoj školskoj godini 2010./11. iznosi 27.373. Od tog broja 9.749 ili 35,6% otpada na hrvatske učenike koji školu pohađaju po hrvatskom nastavnom planu i programu. Najviše učenika je u Vitezu, čak 1.800, zatim slijedi Kiseljak s 1.477, Jajce s 1.292, Travnik 1.170 itd.

Osim što promatramo ukupan broj hrvatskih učenika, zanimalo nas je i koliki su udjeli osnovnoškolaca u ukupnom stanovništvu, po općinama i za cijeli kanton.

Ponovno se da primjetiti da je udio daleko veći u onim općinama koje su kraj rata dočekale pod kontrolom HVO-a od onih koje su teško nastradale, poput Bugojna i Travnika. Udio je posebno visok u Jajcu, Vitezu, Uskoplju i Kiseljaku i ti postoci spadaju u red najviših u cijeloj državi. Ukupan udio na razini FBIH iznosi samo 9.4, međutim to je posljedica precjenjosti broja stanovnika u Federaciji, pa kad se uzme u obzir da broj stanovnika ne prelazi 2.1 milijun stalno nastanjenih, dođe se do realnije stope od oko 10,6% (222.972 učenika i 2.1 milijun stanovnika), što će reći da je udio hrvatskog dijela SBŽ-a značajno iznad udjela na razini cijele FBiH. Još je fascinantniji podatak da veći udio djece u ukupnom stanovništvu imaju samo dvije županije i to Zapadno-hercegovačka i Unsko-sanska, a sve ostale imaju manji udio djece od Hrvata Središnje Bosne.

Izbori 2010. za županijsku skupštinu

Na izborima za županijsku skupštinu SBŽ-a ukupno je glasalo 115.384 birača. Stranke s hrvatskim predznakom (HDZ BIH, Hrvatska koalicija HDZ 1990-HSP, HSS-NHI) su osvojile 35.644 glasa ili 30,9%. Doda li se tim glasovima određeni dio glasova Lijanovićeve stranke NSRzB, kao i mali dio SDP-a ili nekih drugih minornih stranaka, doći ćemo do otprilike 39 tisuća hrvatskih glasova ne zadnjim izborima što bi bilo 33,8% ukupnih glasova na izborima. Izlaznost na razini županije je iznosila 60% (115 tisuća glasova na 190 tisuća birača), dok je izlaznost kod Hrvata bila malo preko 55%. Na političkom planu imamo velike rezerve s obzirom na nižu izlaznost od prosjeka županije i na jaku bazu u inozemstvu u vidu raseljenih osoba.

Hrvatske perspektive u Središnjoj Bosni

Na kraju možemo zaključiti da su Hrvati nakon teških ratnih stradanja ipak sačuvali onaj najvitalniji dio svog naroda koji jamči budućnost hrvatskoj Središnjoj Bosni. Usporedbom dobivenih podataka saznajemo da je hrvatski udio u stanovništvu oko 35% i vrlo stabilan, što je najbitnije, već 15-tak godina. Više i nego ohrabrujući je podatak da smo u 2009. godini imali čak i veći udio u broju rođenih u županiji (36,5%), nego nam je udio u stanovništvu, što samo govori u prilog tome da će hrvatska pozicija ostati i dalje jaka. Hrvati u SBŽ-u su starije stanovništvo od županijskog prosjeka, pa se postavlja pitanje kako to da udio rođenih može biti veći od udjela u stanovništvu.

Odgovor se krije u dva faktora, u višoj stopi fertiliteta, koju je bez novog popisa ipak teško dokazati, i drugi faktor u većem udjelu u broju stanovnika od prikazanog, što je zapravo vrlo vjerojatno. Iako crkveni podaci o broju stanovnika nisu zanemarivi, svi ovi podaci zajedno pokazuju da je zapravo broj Hrvata u županiji veći i da se njihov udio kreće oko 37%, što bi bilo oko 90.000. Udio hrvatskih učenika također prelazi jednu trećinu (35,6%), a taj podatak ukazuje da je natalitet svih godina od završetka rata, pa do danas vrlo dobar i da nema nikakve tendencije da će nam udio opadati. Čak štoviše, preko 40 tisuća raseljenih Hrvata Središnje Bosne nakon 1993. godine su veliki potencijal da Hrvati u budućnosti i znatno ojačaju, ponajprije politički, a potom i demografski. Stoga je i vrlo važno da se poveća udio hrvatskih birača sa zadnjih izbora (33,8%) makar na nivo udjela u stanovništvu, iako su potencijali zbog dijaspore i daleko veći od toga.

HercegBosna.org