RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Bosanska lažopedija

Napisano 25.06.2010. 13:37
Wikipedia

Piše: DR

Wikipedija - na Webu zasnovana višejezična enciklopedija slobodnog sadržaja trenutačno postoji na preko 270 jezika.

Od urednika se traži da održavaju određenu razinu "neutralnosti" pri sažimanju istaknutih motrišta, bez određivanja objektivnosti istine.

Među brojnim jezicima već nekoliko godina je i bošnjački jezik, tj. "bosanski" kako ga sami (pogrešno) zovu. Zvati ga naravno mogu kako žele, ali ne bez prisvajanja zajedničkog ili tuđeg, što im je nažalost uvijek bila jača osobina.

Spornih članaka ima svugdje, ali oni se kod uređenih Wikipedija argumentirano raspravljaju i zajednički rješavaju, mada ne uvijek na zadovoljstvo svih, što je i logično.

Međutim, brojni sporni članci na bosanskoj Wikipediji zapravo su svojevrsna političko-interesna mreža laži i poluistina, postavljeni u (isprobanoj) namjeri da Bošnjake prikažu kao jedine žrtve, istinske patriote i zaštitinike Bosne, i Bože te sačuvaj da negdje navedu i Hercegovine.

Ovdje nešto protiv toga postići nalikuje na borbu protiv vjetrenjača.

Teme vezane za ratna zbivanja u BiH od posebne su žestine. Nekoliko primjera:

U članku o "Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni", stoji da je ona nastala "Nakon dogovora u Karađorđevu 25. marta 1991. godine između Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića", Dokazi? Izvori? - Ništa!

Inače, naznaka vjerodostojnih izvora, posebno kad se radi o senzibilnim temama, bi trebalo da bude (i ne samo tu) obavezna stvar, umjesto sadašnjeg rekla-kazala. Ali shvatljivo je to. S izvorima, i to onim neutralnim, mnogo toga bi zvučilo drugačije.

Neki se izvori doduše citiraju, ali se izjave često puta vade iz konteksta ili bez korekture prepisuju ("Kordić je tvrdio da "Muslimani ne predstavljaju poseban narod. Oni su Hrvati islamske vere"), gdje se nikako ne može otklonuti sumnja, što je dotični autor htio da kaže, odnosno njegov izvornik.

Navedeni izvori, koji su bili predočeni pred MKSJ u Haagu, i za koje se zna na koji način su nastali i koju svrhu su korišteni, su također pitanje vjerodostojnosti (Slučaj Blaškić...).

Mostar je prema autor(ima) članka o ovom gradu "1992. i 1993. godine ličio na Hirošimu". Neshvatljivo je onda da su propustili da naprave poveznicu između ova dva članka. U svojoj megalomaniji nebi čudilo da jednog dana istočni dio ovog grada zatraži partnerstvo s ovim japanskim. Ništa nije isključeno.

U dosta kratkom članku o "Zelenim beretkama" pisac se već u startu potrudio da napiše suprotno o nečemu što je sporno, te piše: "Nepostoje dokazi koji bi mogli utvrditi da su Zelene beretke kršile međunarodne konvencije o ratovanju te ih mnogi zbog toga smatraju odbrambenim jedinicama." U srpskoj inačici se pak navodi: "... da su poznati po brojnim napadima na jedinice JNA i srpsko stanovništvo". Događaji vezani za ulogu ove paramilitarne organizacije u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu sigurno će počekati, da bude o njima nešto (točno) napisano.

Takva je nažalost i situacija o počinjenim zločinima nad Hrvatima i Srbima. Nigdje ništa, dok za Bošnjake postoje 32 članka u posebnoj kategoriji "Bosanski genocid".

Izgleda da će ipak neki Hrvat ili Srbin morati smoći snage da nešto napišu i o tome i uzmu u obzir da bi moglo biti "ispravaka". Ne samo gramatičkih.

Nadalje, i druge teme su kontroverzne, pa tako za "bosanski" jezik postoji stajalište da: "Bošnjaci oduvijek svoj maternji jezik imenuju najčešće bosanskim. I ne samo oni, nego i njihovi susjedi često su ga imenovali tako (najčešće Hrvati), kako u Bosni tako i izvan nje...", te dalje navode: "za razliku od Hrvata i Srba, Bošnjaci su imali i jednu dosta značajnu prednost: jezičnodijalekatsku uravnoteženost."

Napisati da je "srpsko-hrvatski" preko noći mutirao je, podrazumjeva se, tabu tema, a "jezičnodijalekatska uravnoteženost" je oslanjanje na srpski jezik ijekavskoga izgovora. Ali takvih i sličnih primjera je dosta.

Više nego uobičajna pojava na ovoj Wikipediji je hrvatske svećenike, književnike, znanstvenike i druge značajnije osobe, nazivati "bosanskim". Da ne govorimo o "nečemu što jeste, a ne smije biti" (Mak Dizdar, Musa Ćazim-Ćatić) ili nekoj vrsti nelagodnog kompromisa (Ivo Andrić - "rođen u hrvatskoj porodici").

Dakle, nastavak svega već viđenog: od Crkve bosanske, ljiljana, bosanskih kraljeva, jezika, pa do uglednika koji su im deficitarni u usporedbi s drugima.

Slogan Wikipedije glasi: "slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati". Brojni autori na "bosanskom" su ga očigledno i previše doslovno shvatili.

Po rukopisu bi se moglo zaključiti kao da je mnogo toga napisano od djece iz sedmog razreda osnovne škole, čiji roditelji na stolu imaju dnevno izdanje Avaza.

"Svatko" u ovom slučaju znači brojne ne objektivnosti, izrvrtanja i pokušaji nametanja vlastitih povjesnih i drugih viđenja.


Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. juli 1906 - Zürich, 7. januar 1998), bosansko-hrvatsko-švicarski

Autor: brka | Napisano 25.06.2010. | (28) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(42)

naučnik

Autor: brka | Napisano 25.06.2010. | (25) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(32)

Evo izvora za Karađorđevo: http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&pid=9468&kat=3

Autor: Tuzla | Napisano 25.06.2010. | (26) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(49)

Kakva wikipedija takva joj je i adresa

http://bs.wikipedia.org

Sto je skracenica od

http://bullshit.wikipedia.org

Autor: Uskok | Napisano 25.06.2010. | (42) Sviđa mi se Ne sviđa mi se(24)

Anketa

Ustavi