RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

RANO DOBA

Napisano 03.12.2009. 10:46
Reljef bogorodice iz VidostakaHrvati su po svom dolasku na danasnji teritorij Bosne i Hercegovine potrazili prva zaklonista u rusevinama rimskih zgrada, a kasnoanticke refugije upotrijebili kao svoja uporista za najnuzniju obranu. Njihovi rani tragovi otkriveni su nedaleko Bijeljine, u Vrbljanima kod Kljuca i na gradinama oko zapadnobosanskih velikih polja. Nesto kasnije oni su izgradjivali svoja primitivna utvrdenja u nizinama, sto narod danas naziva "gradiste". Jedno takvo gradiste, zasticeno zemljanim nasipom i palisadama, nalazi se u dolini Ukrine nize Detlaka kod Dervente, drugo u Mahovljanima kod Banje Luke.

Broj otkrivenih objekata predromanickog stila nije velik. Medju njih spada crkva na Paniku kod Bilece,jedna od crkava u Zavali, na Vidostaku kod Stoca i u Vrutcima kod Sarajeva. Sve su one imale pravokutno svetiste i lezene na vanjskim licima zidova. Crkva na Paniku bila je u XII stoljecu oslikana freskama, a ona u Vrutcima jos i opremljena kamenim namjestajem sa pleternim ornamentom. Prema nesigurnim podacima, u Rogacicima kod Blazuja bila je izgradjena sestoapsidalna kruzna gradjevina, po cemu bi se i ona mogla uvrstiti u ovaj skup, ali ciborij sto se u njoj nalazio, potjece iz nesto mladjeg vremena. Kasnoj predromanickoj epohi moguce je pripisati ostatke crkve u Lisicicima, sa malenom apsidom i dvije konhe u istocnom zidu, a lezenama na vanjskom licu.

Kameni reljef Bogorodice s Isusom iz crkve na Vidostaku kod Stoca predstavlja jedini do sada poznati primjer likovne umjetnosti ranog srednjeg vijeka, ali ga je tesko poblize datirati.

U ovo doba osobito je razvijen umjetni obrt, pogotovo zlatarstvo. Mnozina nakita sto je prilagan mrtvacima, jedan je od uvjerljivih dokaza o visokoj kulturi vremena i ekonomskim mogucnostima drustva. Medu najstarije primjerke spada nausnica tipa s obrnutom piramidom iz Velike Kladuse i Kablica Malog kod Livna, obje iz VII stoljeca, a porijeklom iz bizantskih, odnosno mediteranskih zlatarskih radionica. S konca VIII stoljeca potjece kopca kestheljskog tipa od pozlacene bronce sa Duvanjskog polja. Karolinskog porijekla je nalaz pojasne opreme sa Mogorjela kod Capljine, datirane u VIII ili pocetak IX stoljeca. Tome krugu pripada i nalaz zeljezne kopce uz kriz iz Rusanovica na Glasincu. Najveci dio nakita moze se svrstati u dvije kulturne skupine: u dalmatinsko-hrvatsku i panonsku, bolje poznatu kao bjelobrdsku. Nakit prve skupine javlja se vec od IX stoljeca, a pojedini oblici sezu u retardiranim oblicima sve do u XII i XIII stoljece, s tim da mu podrucje ide sve do Drine. Ceste su jednostavne karike, nausnice s koljencima, sa jednom ili vise jagoda, kao i naroskani tipovi. Sve su one radjene u tehnici filigrana i granulacije.

Poznatija su nalazista: Grborezi, Kablic, Cipuljic kod Bugojna i Mogorjelo kod Capljine. U tome nakitu zrcali se jos po posljednji put kasnoanticka tradicija, posredstvom bizantskog zlatarstva sto je zracilo iz romanskih gradova u dalmatinskom tematu, makar su ga tada vec proizvodili slavenski majstori.

Izvanredan primjerak franackog juvelirstva predstavlja jezicac pojasne kopce, izraden od bakrene legure sa pozlatom i natpisnim aplikacijama u srebru. Ukrasen je u tehnici rovasenja geometrijskim i biljnim ornamentom, a na tri mjesta i zivotinjskim prepletom insularnog stila. Izradio ga je kovinar TETGIS u VIII stoljecu, u ranom karolinskom dobu, ali sa izvjesnim elementima kasnomerovinske tradicije.

Objavi na Facebooku

Nema komentara

Anketa

Istraživanje