Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9574
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Tetovaže na bakama

Tetovaže na bakama

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 21.11.2011. 09:04

Tea Turalija istražuje značaj tetovaža u starijih naraštaja

Tetovaže na bakama

Tetoviranjem križa djevojku se nastojalo 'sačuvati' i stvoriti odbojnosti prema njezinu tijelu kod Turaka

Tradicionalne tetovaže koje su krasile, a i danas krase ruke baka, prabaka i majki, dio su kulturne baštine Hrvata BiH kojim se djevojka s Kupreške visoravni Tea Turalija intenzivno bavi već nekoliko godina.

Različiti motivi

Motivi tih tetovaža različiti su, iako su križevi najčešći i imaju posebnu simboliku i priču. Ovaj stari običaj Tea nastoji putem društvene mreže Facebook približiti mlađim naraštajima, koji su skloni tetoviranju, no, to su najčešće simboli i znakovi nekih drugih kultura (indijanska, kineska, japanska...) ili slike iz životinjskog i biljnog svijeta. U tom cilju dio podataka do kojih je došla putujući diljem BiH, razgovore i fotografije žena koje su bile tetovirane, objavljuje na spomenutoj društvenoj mreži. Priča je došla i do nas. Tea je zapravo odrastala pored žena koje su bile tetovirane, tako da je to za nju bilo, uvjetno rečeno, normalno, nešto što se podrazumijeva samo po sebi. Za vrijeme studija u Zadru prijatelji su pričali o tetoviranju, a ona je lakonski na to dodala kako se kod njih na Kupresu tetoviraju i babe. Da bi im to zorno pokazala fotografirala je ruke svojih bližnjih, a pričala im je i o tetovažama svoje bake i prabake. Po njihovu iznenađenju shvatila da je to posebnost bh. prostora, što je pobudilo njeno zanimanje za ovaj običaj.
Slobodno vrijeme Tea je posvetila tradiciji tetoviranja, a dodatno ju je u tome ohrabrio slučajni razgovor s jednom bakom u autobusu na čijim je rukama zamijetila 5-6 tetovaža koje su nastale 1946. godine.

Bakina priča

Ispričala joj je svoju priču, koju Tea u prvi mah nije zapisala. Nakon godinu dana posjetila ju je, fotografirala, zapisala priču i to je bilo to, Tada je zacrtala sebi cilj, kaže i dodaje: „Htjela sam da mladi danas prepoznaju koje je značenje tetoviranja u našem narodu, da te simbole ne zaborave i ako će se već tetovirati da to bude nešto što je pripadalo njegovu narodu preko 2000 godina.“ I onda je počela surfati po internetu, tražila je sve što je vezano uz tetoviranje, ima li igdje objavljenih slika, napravila grupu, a onda je pozvala mlade diljem BiH da joj fotografiraju svoje bake, djedove, rođake, da bi se što više priča i slika sačuvalo za budućnost. Danas Tea vodi tri grupe na Facebooku, zovu se „Tradicionalno tetoviranje Hrvata“, jedna je i na engleskom, i ima ukupno oko 3.000 članova. Samo u svom rodnom Kupresu Tea je popisala oko 50 ljudi s tetovažama, uglavnom su to žene, rjeđe muškarci, i u narodu je tetoviranje poznato pod nazivom 'sicanje'.
„Na ovim prostorima malo tko zna da običaj tetoviranja seže još od Ilira. Na području Bosne u grobovima su pronađene iglice korištene za tetoviranje. Za vrijeme Osmanlija tetoviranje je sve učestalije, a cilj je bio zaštititi katoličku djecu od otmice i prisilnog poturčivanja. A zašto tetovaža na ženama? Naime, u tursko doba na begov zahtjev djevojke su morale svoju prvu bračnu noć provesti s njim, tako da se tetoviranjem križa djevojke nastojalo 'sačuvati' i stvoriti neku vrstu odbojnosti prema njenom tijelu,“ priča nam Tea. Turci su otišli 1878., ali se tetoviranje nastavilo sve do 1970-ih. Danas su to stariji ljudi, posljednja generacija koja je tetovirana na tradicionalan način.

| VL | HB.org |