RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Ustanak u Vitezu: Vitezovi hrabrog srca

Napisano 20.07.2012. 15:09

Ustanak u Vitezu: Vitezovi hrabrog srca

Izgradnju plinovoda vrijednog 40 milijuna KM obustavili stanovnici viteških sela

Nakon što su se stanovnici mjesnih zajednica Bila, Gaćice i Kruščica nadomak Viteza pobunili protiv izgradnje magistralnog plinovoda Zenica-Travnik, tražeći da se promijeni trasa koja prolazi kroz centar njihovih sela, započeli su otvoreni pritisci i zastrašivanja; predstavnik stanovnika Malog Mošunja STJEPAN PETROVIĆ tvrdi da mu je bivši direktor poduzeća BH-Gas ALMIR BEĆAREVIĆ nudio mito, a načelnik Općine Vitez VLADO ALILOVIĆ prijetio otkazom

Piše: Suzana Mijatović, Slobodna Bosna

Iako je početak radova na izgradnji magistralnog plinovoda od Zenice do Travnika ozvaničen 23. siječnja, kada je na svečanoj ceremoniji potpisan ugovor između poduzeća BH-Gas i konzorcija Monter-Strojarske montaže Zagreb i GP Put Sarajevo, još je uvijek neizvjesno kada će taj projekt biti završen. Plinovod u dužini 40 kilometara predstavlja prvu fazu plinofikacije Srednjobosanske županije koja će koštati 40 milijuna KM, s tim da je glavnina sredstava - 17 milijuna eura, osigurana iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD-a). Kako je najavljeno na dan potpisivanja ugovora, projekt izgradnje plinovoda kroz četiri srednjobosanske općine: Busovaču, Vitez, Novi Travnik i Travnik, trebao bi biti završen u roku od 12 mjeseci, do sredine siječnja naredne godine. No, sudeći prema reakcijama mještana sela Mali Mošunj nadomak Viteza, sve su prilike kako će gradnja, ukoliko se uskoro ne uvaže njihovi zahtjevi, još zadugo biti obustavljena.

 
PROSTORNI PLAN BEZ PODRŠKE GRAĐANA

Stanovnici viteških mjesnih zajednica Bila, Gaćice i Kruščica, naime, već pune tri godine vode bitku, tražeći da se izmjesti primarna trasa plinovoda koja je, bez njihove suglasnosti, planirana posred naseljenih mjesta. Premda se radi o projektu od interesa Federacije BiH, čija je realizacija dogovorena još 2008., mještani ta tri sela tvrde kako, unatoč njihovom inzistiranju, općinske vlasti u Vitezu nisu prethodno organizirale javnu raspravu, kako bi se i vlasnicima zemljišta, kao zainteresiranim strankama, omogućilo sudjelovanje u postupku.

Građanski otpor – Branko Bošnjak i Stjepan Petrović odlučni su u zahtjevima da se trasa plinovoda izmjesti iz njihovog sela


Stjepan Petrović, agilni 28-godišnji predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Mali Mošunj tvrdi da ni on, a ni njegovi susjedi, nisu protiv izgradnje plinovoda, ali jesu protiv zacrtane trase, koja bi zauvijek zaustavila razvoj tog sela. Petrović objašnjava da je ranijim prostornim planom (koji je donesen još '60.-ih godina) kroz Mali Mošunj planirana izgradnja auto-puta.
„Auto-put je planiran s lijeve strane, s desne strane je naknadno predviđena gradnja brze ceste, a sada bi kroz sredinu sela trebao proći plinovod. U takvoj bi situaciji u cijelom mjestu ostale tri slobodne parcele za gradnju“, kaže Petrović, navodeći kako su, povrh svega, općinske vlasti u Vitezu, prilikom izrade prostornog plana plinovoda, zaboravile na ranije planiranu trasu auto-puta, što je dodatno zakompliciralo situaciju (ispostavilo se da plinovod ide trasom auto-puta). Dodajmo tome da je zbog loše napravljenog prostornog plana BH-Gas tri puta mijenjao trasu plinovoda, te da će, vjerojatno, biti korigirana i po četvrti put. Stjepan Petrović i njegov jednako energičan suradnik Branko Bošnjak, tajnik Mjesne zajednice Mali Mošunj, otkrivaju kako su u protekle tri godine, koliko traje njihova borba protiv izgradnje plinovoda kroz centar mjesta, trpjeli svakojake pritiske.
„Nakon što smo se prvi put usprotivili, mene je sredinom rujna 2010. telefonom pozvao tadašnji generalni direktor BH-Gasa Almir Bećarević i pitao: 'Stjepane, ima li problema?' Odgovorio sam da se ja upravo i bavim problemima u Mjesnoj zajednici, na što je on kazao: 'Ma pusti to, imaš li ti problema? Treba li ti kuća, stan, auto, imaš li para?' Bio sam šokiran, samo sam rekao da ga mogu saslušati, ali da Mjesna zajednica nije moje privatno vlasništvo. I onda sam prekinuo vezu“, kaže Petrović i priznaje kako se nikada ranije nije našao u situaciji da mu netko otvoreno nudi mito. No, samo nekoliko minuta kasnije uslijedio je novi telefonski poziv, ovoga puta od načelnika Općine Vitez Vlade Alilovića.
„Načelnik mi je zaprijetio da se moram dogovoriti s Bećarevićem i pitao me: 'Znaš li ti gdje radiš?' Moram priznati da mi nije bilo svejedno, odmah sam o svemu obavijestio članove Savjeta Mjesne zajednice“, dodaje Stjepan Petrović, inače uposlenik tvrtke Economic, u vlasništvu Franje Rajkovića, nedvojbeno najutjecajnijeg čelnika HDZ-a u Vitezu, čiji je kadar i aktualni načelnik Alilović. Tada su se, napominju Petrović i Bošnjak, uvjerili da, kada je izgradnja plinovoda posrijedi „jednostavno nisu čista posla“.

VUCI I HAJDUCI

Nakon pritiska nezadovoljnih mještana, u lipnju prošle godine u prostorijama Općine Vitez održana je javna rasprava, na kojoj su, uz predstavnike lokalne vlasti, došli i tadašnji direktor BH Gasa Almir Bećarević, ali i izaslanstvo EBRD-a. Naši sugovornici ističu kako se Bećarević nije ustručavao da njih i njihove susjede drsko optuži da dižu bune, da ih nazove seoskim hajducima, zbog čega je prvi reagirao Stjepan Petrović i javno ga prozvao za pokušaj podmićivanja.
„I tada smo ponovili da podržavamo izgradnju plinovoda, ali ne pod ovakvim uvjetima, kao i da ćemo se boriti svim institucionalnim sredstvima. Poslije smo isto pokušali objasniti i predstavniku EBRD-a, kojeg smo nakon javne rasprave pozvali u hotel Vitez. Tada je, međutim, uslijedilo novo iznenađenje, kada nas je i on pitao što nam treba, koliko novca“, tvrde Petrović i Bošnjak.

Mjesec dana kasnije, nezadovoljni su mještani tri mjesne zajednice posredstvom odvjetnika Vlade Sliškovića podnijeli tužbu Vrhovnom sudu Federacije BiH, ali sudska odluka još nije donesena. Pojasnimo kako je tužbu stanovnika Bile, Gaćica i Kruščice ranije odbacio Županijski sud u Sarajevu, uz obrazloženje da se radi o projektu od interesa Federacije. U međuvremenu su pobunjeni mještani od Općine Vitez zatražili kompletnu dokumentaciju o projektu izgradnje plinovoda, kao i studiju utjecaja na okoliš i studiju utjecaja na sigurnost. Od tražene su dokumentacije dobili samo odluke koje se odnose na izgradnju plinovoda, ali ne i kartu trase i studije.

„Na području Malog Mošunja se nalaze tri kamenoloma, u kojima se vrši miniranje, zbog čega tlo stalno podrhtava. Dovoljno je vidjeti ispucale zidove naših kuća, pa da shvatite zašto smo zabrinuti za sigurnost svih mještana nakon što se izgradi plinovod. Pored toga, imamo i vrijedna arheološka nalazišta, koja će izgradnja plinovoda također ugroziti“, ističe Stjepan Petrović.

I mada će izgradnja magistralnog plinovoda kroz viteška sela zasigurno odrediti budućnost njihovih stanovnika, činjenica je da oni sami još zadugo neće moći koristiti taj energent. U sadašnjoj će fazi magistralni plinovod samo proći kroz Vitez, nakon čega tek treba pronaći koncesionara koji je spreman graditi sekundarni plinovod, budući da je za Općinu Vitez, zbog malog broja potencijalnih korisnika plina i skupe infrastrukture, taj projekt trenutačno neisplativ. No, ako se zna da je u većini srednjobosanskih općina prijeratna privreda gotovo uništena i da se tek nekolicina poduzeća bavi proizvodnjom, s pravom se postavlja pitanje opravdanosti cijelog projekta na koji će biti potrošeno 40 milijuna KM, osim što je na njegovoj izgradnji, javno ili tajno, profitirala nekolicina lokalnih dužnosnika.

KAKO JE PROFITIRALA SLAVICA JOSIPOVIĆ

Jedna od takvih je nedvojbeno Slavica Josipović, zastupnica HDZ-a 1990. u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, koja je, po svoj prilici, među prvima znala da trasa plinovoda Zenica- Travnik prolazi kroz njezino rodno selo Rovna, koje se nalazi na području općine Busovača. Josipovićka je, prema tvrdnjama njezinih bivših susjeda, u rodnom selu koje se nalazi na granici općina Vitez i Busovača prije tri godine počela kupovati zemljište, navodno u namjeri da gradi vikendicu. Parcele, od kojih su neke još bile pod minama (nalaze se na ratnoj liniji razgraničenja između Armije BiH i HVO-a) Slavica Josipović je kupovala po bagatelnim cijenama - navodno je dunum zemlje plaćala najviše 1.000 KM. Potom je započela s uređenjem (kultivizacijom zemljišta), koje je honorirano izdašnim sredstvima iz fondova za poljoprivredne poticaje Ministarstva šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede Srednjobosanske županije, ali i federalnog Ministarstva poljoprivrede. Spekulira se kako je na ime njezinog supruga Drage Josipovića svake godine isplaćivano minimalno petnaest a najviše 30.000 KM poticaja, iako je nepoznanica kakvom su se poljoprivrednom proizvodnjom supružnici Josipović bavili. U međuvremenu su, nakon što je trasiran plinovod, parcele u vlasništvu Josipovića uvrštene na popis za prioritetno deminiranje, nakon čega su bageri započeli iskopavanje. Kako doznajemo, kompanija BH-Gas je za izgradnju plinovoda preko njezinog zemljišta Slavici Josipović početkom lipnja isplatila gotovo 15.000 KM, koliko je naplatila polaganje plinskih cijevi na nepristupačnom terenu, u skoro pustom selu?!

ŽENA JE STUP SVAKE KUĆE
Supružnici Slavica i Drago Josipović posjeduju imovinu vrijednu blizu 700.000 KM

Prema tvrdnjama stanovnika Rovne, Slavica Josipović u rodnom selu posjeduje oko 50 dunuma zemlje, što je tek manji dio imetka koji je nekadašnja ministrica HDZ-a u Vladi Srednjobosanske županije a kasnije zastupnica te stranke, odnosno HDZ 1990. u Parlamentu Federacije stekla posljednjih godina. Supružnici Drago i Slavica Josipović u Vitezu imaju veleljepnu obiteljsku kuću i poslovni prostor (od 200 kvadratnih metara), kao i zemljište u Hrvatskoj, procijenjeno na 110.000 KM. Sinu Goranu su nakon završetka studija kupili stan u Hrvatskoj, a mlađem Nikoli u Vitezu. Nikola Josipović je, inače, zaposlen kao savjetnik doministra prometa i komunikacija BiH Rude Vidovića, stranačkog kolege njegove majke Slavice Josipović. Budući da je njezin suprug Drago iz španjolskog zatvora izašao početkom veljače 2006., nakon odslužene devetogodišnje zatvorske kazne po presudi Haškog suda za ratni zločin nad Bošnjacima u Ahmićima, te da od tada živi povučeno, nema sumnje da je brojne nekretnine i skupe automobile u vlasništvu njihove obitelji „zaradila“ poduzetna političarka Slavica Josipović.

SVEHRVATSKA KOALICIJA
Obračun Slavice Josipović i Marine Pendeš spriječile njihove stranačke kolege

Zbog činjenice da bi golemo bogatstvo teško mogla opravdati legalnim primanjima, Slavica Josipović je često bila tema prozivki njezinih bivših stranačkih kolega iz HDZ-a. Posljednji se put to dogodilo na otvaranju asfaltiranog seoskog puta u okolici Viteza, kada je Slavica Josipović došla u sukob sa doministricom obrane BiH Marinom Pendeš, a nakon što se nisu mogle dogovoriti koja će od njih dvije prva održati govor. Svjedoci žestoke svađe tvrde kako je Marina Pendeš otvoreno provocirala Slavicu Josipović- spominjala je njezine kuće, stanove i automobil Jaguar koji ona vozi. Kako joj, međutim, ni Josipovićka nije ostala dužna, morale su reagirati njihove stranačke kolege, koje su u posljednjem trenutku spriječile incident.

| Slobodna Bosna | HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi