Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9574
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » Analiza: Rusija i Turska zinule da progutaju BiH

Analiza: Rusija i Turska zinule da progutaju BiH

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 20.12.2014. 23:20

Ruski i turski predsjednik Putin i Erdogan

Kakve su perspektive Bosne i Hercegovine za njeno geopolitičko uključivanje u NATO savez? U potrazi za odgovorom na to prevažno pitanje nude se izjave trojice novoizabranih članova Predsjedništva BiH, hrvatskog – Dragana Čovića, bošnjačkog -Bakira Izetbegovića i srpskog – Mladena Ivanića nakon njihovog nedavnog izbora na te dužnosti.

Čović ističe da su za BiH „euroatlantske integracije najvažniji cilj“. Izetbegović tvrdi kako za njega nema dvojbe jer je „članstvo u NATO-u odavno usvojeno opredjeljenje Bosne i Hercegovine baš kao i članstvo u EU“. Ivanić, pak, naglašava kako članstvo BiH u NATO-u nije njegov prioritet. „Moj je stav da se o NATO-u može razgovarati tek kada Srbija uđe u taj savez“, kaže Ivanić.

Ova mini kolekcija svježih stajališta Čovića, Izetbegovića i Ivanića o NATO-u od iznimne je važnosti pošto je upravo Predsjedništvo BiH, u kojem će oni stolovati u sljedećem četverogodišnjem mandatu, ovlašteno za vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine. Ako se po jutru dan poznaje, onda ove njihove izjave signaliziraju nastavak različitih geopolitičkih orijentacija Federacije BiH, gdje su u Predsjedništvo BiH izabrani hrvatski i bošnjački članovi, i Republike Srpske gdje se bira srpskog člana Predsjedništva BiH. Čović i Izetbegović situiraju BiH u NATO-savez, dok Ivaniću NATO nije prioritet. Takva entitetska raspolućenost u geopolitičkom pozicioniranju Bosne i Hercegovine daje povoda procjeni kako će se u Predsjedništvu BiH, kao najvišem političkom tijelu, postizati suglasja u rješavanju poteškoća nižeg ranga dok će krupnija pitanja biti gurnuta pod tepih. Narodski rečeno- brigo moja prijeđi na drugoga.

Detaljnijom analitičkom raščlambom stajališta o NATO-u, posebice Izetbegovićevih i Ivanićevih, uočavaju se paradoksi koji svjedoče o zamagljivanju stvarnosti. Ivanić veli da se o NATO-u može razgovarati „tek kad Srbija uđe u taj savez“, što na poseban način odzvanja kao da je autor takve izjave netko tko je dužnosnik iz Srbije a ne član Predsjedništva BiH. S druge strane Izetbegović veli kako je članstvo u NATO-u „odavno usvojeno opredjeljenje Bosne i Hercegovine“ što, također, odjekuje paradoksalno jer i vrapci na grani znaju da vodstvo Republike Srpske na čelu s Miloradom Dodikom godinama proizvodi nesklonost prema NATO-u, a evo sada i novopečeni srpski član Predsjedništva BiH Ivanić poručuje da mu NATO nije prioritet.

Ta lakoća s kojom političari u BiH najvišeg institucionalnog ranga izgovaraju paradoksalna promišljanja o NATO-u (Ivanić to čini kao da nije namještenik BiH, a Izetbegović prešućuje očigledan otpor koji prema NATO dolazi iz Republike Srpske, zapravo dokumentira usidrenu geopolitičku zapuštenost Bosne i Hercegovine. Nije li to ilustracija teze Meše Selimovića kako prilike u BiH proizvode „zamršene ljude?“

Zaokupljenost razmišljanjima o paradoksima i zamršenostima u BiH može nagnati na pomisao da je Bosna i Hercegovina, zapravo, zemlja u kojoj se fikcijama ubrizgava značenje stvarnosti. Nije li BiH zemlja u kojoj (samo)obmana postaje model političkog funkcioniranja? Stoga se ne može smatrati neregularnim sljedeći upit: govore li to Ivanić i Izetbegović s figama u ruci kada jedan članstvo BiH u NATO-u vezuje za Srbiju i kaže da mu NATO nije prioritet, a drugi da je članstvo BiH u NATO-u „odavno usvojeno opredjeljenje?“

Nikako s uma ne treba smetnuti kako prakticiranja paradoksalnih očitovanja o NATO-u, koja se susreću u BiH, mogu izvorišta imati i u globalnim geopolitičkim vrenjima. Materijal za takvu indikaciju nedavno je ponudio Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko koji je, izvješćujući o najnovijem sastanku Vijeća za provedbu mira (PIC), rekao: “Mišljenje Ruske Federacije je da euroatlantske integracije nisu jedina perspektiva BiH“. Koliko god Inzkovo prezentiranje ruskog stajališta izgledalo upakirano u diplomatski rječnik, ono je ipak znakovito i pruža informaciju o uskomešanosti međunarodne zajednice zbog ruskih pretenzija prema Balkanu i BiH.

Birokratizirani međunarodni diplomati su donedavno šutjeli kao zaliveni o oživljavanju ruskih geopolitičkih ambicija prema BiH. To je bila tema koju su problematizirali tek rijetki mediji i novinari u BiH. Treba primijetiti kako je zaoštreniju varijantu narastajućih ruskih geopolitičkih stremljenja nedavno obznanio ruski geostrateg Aleksandar Dugin za kojeg se smatra da njegova promišljanja utječu i na najviše državne čelnike u Moskvi. Dugin je izgovorio sljedeći geopolitički program: „Mi ćemo osvojiti Europu, pripojiti je Rusiji. Europa će biti pod protektoratom Rusije u sklopu Euroazije“.

Geopolitičkog nestašluka ne nedostaje niti novoizabranom predsjedniku Turske Recepu Tayypu Erdoganu. „Nitko ne može osporiti pravo Ankare da intervenira u Egiptu, Siriji, Iraku, Palestini i Bosni i Hercegovini“, poručio je Erdogan. Dakle, on ne govori o pomoći nego o „intervenciji“.

Bosna i Hercegovina je prožeta geopolitičkim pukotinama. Ne pristupe li Bruxelles i Washington žurnom saniranju tih pukotina one bi mogle geopolitički progutati Bosnu i Hercegovinu i Balkan ispred nosa Europi.

Pejo Gašparević/HMS