Arbour kao posrednica

Piše: Marko Barišić

Bivša glavna haaška tužiteljica Louise Arbour sve se više nameće kao neka vrsta međunarodne posrednice za rješenje političke krize u Bosni i Hercegovini. Arbour je danas predsjednica i izvršna ravnateljica Međunarodne krizne skupine (ICG), nezavisne organizacije koja sprečava i rješava krizne situacije i sukobe u svijetu.

Posljednjih mjeseci ta je organizacija osobito aktivna u BiH gdje pokušava spriječiti negativne trendove koji tu zemlju postupno vuku prema provaliji. Pritom se ta organizacija ne ustručava javno kritizirati ni pojedine segmente međunarodne politike ako im se čini da idu pogrešnim smjerom.

Tako je upravo Louise Arbour kao ICG-ova predsjednica u svibnju izišla s upozorenjem kako se BiH suočava s najgorom krizom od završetka rata 1995. godine jer, među ostalim, mjesecima nakon izbora nema državne vlade s malim izgledima da će se ubrzo formirati.

Tada je pozvala i međunarodnu zajednicu na strateški zaokret što se tiče njene politike prema BiH upozoravajući kako je situacija u toj državi vrlo ozbiljna i kako »nasilje vjerojatno nije neizbježno, ali bi do njega moglo lako doći ako se sadašnje stanje nastavi«. Arbour je potom u pismu koje je uputila čelnicima Europske unije kritizirala intervencije visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka. U tom je pismu zatražila da Inzko povuče svoje odluke koje su omogućile formiranje federalne vlade protivno volji vodećih hrvatskih stranaka.

Arbour je, na žalost, dobro prognozirala jer središnje vlade nema ni danas, dva mjeseca poslije, a ne zna se ni kada će je biti. Kao što su to napravili na federalnoj razini, predsjednik bosanskohercegovačkog SDP-a Zlatko Lagumdžija zajedno s dvjema minornim hrvatskim strankama, te očito uz blagoslov Valentina Inzka, sada pokušava oktroirati vlast i na razini BiH. Tako za premijera, jer je sada prema sustavu rotacije red na hrvatskog predstavnika, pokušavaju opet instalirati svoga kandidata koji, dakako, nema potporu vodećih hrvatskih stranaka.

Bit je tih političkih igrokaza u tome da bošnjački političari sebi uzimaju za pravo birati hrvatske predstavnike u vlasti BiH. Tako su već, i to drugi put, izabrali hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, nedavno je na sličan način, ilegalno, kako kaže Arbour, izabrana i federalna vlada. A sada tu praksu pokušavaju provesti i na razini središnje državne vlasti.

Takvu je politiku, ponovimo to opet, u vezi s kosovskim Albancima provodio srbijanski vođa Slobodan Milošević. On je imao svoga Sejdu Bajramovića, kojeg je instalirao i u predsjedništvo tadašnje SFRJ, a služio mu je i kao pokriće za nasilje koje je provodio nad većinskim stanovništvom na Kosovu.

Takva nedemokratska praksa rađa frustracije i stvara plodno tlo za, kako je dobro prepoznala i Arbour, nemire, nestabilnost pa i obnovu nasilja. Legitimni hrvatski politički vođe iz BiH, Dragan Čović i Božo Ljubić, tijekom susreta s Arbour u srijedu zatražili su od nje potporu za promjenu izbornog zakona kako bi se spriječilo da »bošnjačke stranke određuju Hrvatima predstavnike u vlasti«. I hrvatski dužnosnici (predsjednik Ivo Josipović i ministar Gordan Jandroković) u četvrtak su se sastali s Arbour u Zagrebu nakon čega je upućena poruka kako je, što se tiče BiH, »ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda preduvjet za provedbu daljnjih reformi«.

Tako bi, preko Arbour, međunarodna javnost trebala biti bolje upoznata s pravim stanjem stvari u BiH, pogotovo što se tiče narušavanja temeljenih prava hrvatskog naroda u što ulazi i pravo da ga zastupaju legitimni predstavnici. Sudeći prema njezinom angažmanu, nema dvojbi da će ona odraditi svoj dio posla. Ostali je dio na samim Hrvatima iz BiH, a pogotovo na Hrvatskoj koja se nakon završetka pregovora s EU-om mora odlučnije angažirati nego dosad.

Vjesnik

Anketa