• Povratničke tegobe Hrvata (204905)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (167698)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (96801)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (94407)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9874
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Od branitelja Bosne do pasa rata

Iako su probile neke smiješne službene rokove, političke stranke još nisu ''ugrozile'' uobičajeno vrijeme potrebno za uspostavu vlasti u BiH. Sve nam je ovo jako poznato jer gotovo cijeli mandatad od 2010. do 2014. godine protekao je u uspostavama vlasti. U Hercegbosanskoj županiji vlast gotovo da uopće nije ni uspostavljana.

Osnovni problemi svaki put su isti: koja fotelja pripada kojoj stranci, koja stranka predstavlja koji narod i kako sve to raspodijeliti?

Iako su takve rasprave koje političari vode u javnosti jednostavno gnusne i vrijeđaju zdrav razum, oni i dalje ne krše nikakav zakon. SDP nije prekršio zakon kad su podgovarali Bošnjake da glasuju za Komšića, pa se kasnije ''pravili ludi'' tvrdeći da su multietnička stranka. Bila je to jeftina smicalica koja je teško unazadila BiH, no zakon nije prekršen.

Nisu prekršeni ni zakoni u FBiH, ni u županijama jer se stranke teško dogovaraju oko raspodjele izbornoga plijena. Potpuno je prirodno da se stranke teško dogovaraju i koriste sve ono što im sistem dopušta.

A dopušta im mnogo toga. Dopušta se tako strankama u FBiH da mešetare predstavnicima naroda. Kao što Hrvati nisu birali Željka Komšića, tako ni Srbi nisu birali SDP-ove Slaviše Šućure i druge Srbe u Domu naroda parlamenta FBiH.

No, to ne spriječava malog od Zlajine kužine Nermina Neku Nikšića da priprijeti kako se sadašnji koalicijski partneri trebaju ''pobrinuti'' za svoje Srbe i kako im SDP svoje ne da. Na županijskim razinama svoje Srbe imaju sve jače stranke, a i HDZ je navikao uzimati sebi jedno srpsko mjesto, pa ga kasnije tobože velikodušno prepušta SNSD-u.

Tako preko leđa onih kojih gotovo da više i nema, dakle Srba u FBiH, daleko najugroženije populacije entiteta, znatno ugroženije i od Sejdića i od Fincija, Dragan Čović učvršćuje svoje drugarstvo s Miloradom Dodikom.

Razlika između HDZ-a i SDP-a je što Čovićeva stranka nije spremna beskrupulozno ''gaziti preko mrtvih'', otezati, varati, političariti, samo da se sjedne u fotelju (makar i tuđu). No, i jedni i drugi koriste sistem i ne krše nikakve zakone.

Samo iz ovog kratkog ogleda jasno je da je (F)BiH zrela za reformu. A prva reforma koju treba provesti je reforma Izbornoga zakona BiH – diskriminatorskog, neustavnog, monstruma nastalog u kuhinji (a koga drugog) Zlatka Lagumdžije i tadašnje Alijanse (originalne Platforme) s početka tisućljeća.

Takvu ''Bosnu'' tobože brane sarajevski ''zaštitnici države''. Prvi među njima Zlaja, Neka i bratija. Odmah do njih su, u drugom safu, SDA-ovci a potom i sve ostale bošnjačke političke organizacije. Brane je od ''mrskih neprijatelja Bosne'', u prvom redu bosanskohercegovačkih Hrvata i Srba, dakle stanovnika BiH. I to autohtonih.

''Branitelji Bosne'' vrlo dobro znaju da svijet neće stati ako se Izborni zakon reformira na način da odražava suštinsko ustrojstvo ove zemlje: zajednice u svemu ravnopravnih, konstitutivnih i suverenih naroda. Ti narodi ne žele da se njihov suverenitet prelijeva s jednih na druge, nego ga žele ravnopravno (u jednakim međusobnim omjerima) prenijeti na institucije kantona, entiteta i naposljetku države.

Tri naroda žele bez ometanja biti u stanju izabrati svoje predstvanike. Bh. Hrvati svojim susjedima Bošnjacima i Srbima ne žele birati predstavnike, ali isto tako su siti nametanja vlastitih predstavnika. Siti su kojekakvih Zubaka, Lijanovića, Jurišića, umalo i Raguža.

No, siti su i vjekovanja HDZ-a BiH, za koji su prisiljeni glasovati jer su ih susjedi Bošnjaci stjerali u kut iz kojeg ne vide drugog izlaza. Nakon osam godina Željka Komšića, i četiri platformaša, ni Borjana Krišto ne zvuči toliko užasno.

Problemi BiH su zapravo rješivi: prvi korak treba biti reforma Izbornoga zakona, formiranje tri izborne jedinice za tri naroda. Uz to, osigurati svim manjinama pravo da ih zastupaju predstavnici koje su sami izabrali.

Tek tada ćemo biti u stanju  započeti graditi civilno društvo o kojem stranci u BiH sanjaju. Tek tad će se moći krenuti s istinskim pomirenjem i izgradnjom društva.

Na gubitku će jedino biti ''lovci na sinekure''. No, njih treba žaliti jednako kao i pse rata, jer ništa drugo ni nisu.

Jurica Gudelj/Dnevnik.ba