RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Povratak Pruda

Napisano 29.07.2011. 11:06

Povratak Pruda

"Vijeće ministara možda tek u rujnu“

Unatoč učestalim trilateralnim susretima stranačkih lidera Lagumdžije, Tihića i Čovića, ne naziru se konture nove parlamentarne većine. Pored ostalog i zbog toga "što se o tome u ovoj fazi i ne razgovara", kako je rekao  Čović, a sličnu poruku odaslao je i lider SDA Sulejman Tihić, koji je rekao da se "u ovoj fazi razgovara o jednom širem političkom paketu" koji sadrži pet važnih  elemenata: izbor Vijeća ministara BiH, popis stanovništva,  vojnu imovinu, zakon o državnoj pomoći i presudu u slučaju "Sejdić-Finci".
Na ovaj način, Tihić je potvrdio istinitost rasprostranjenih medijskih spekulacija prema kojima je banalna raspodjela ministarskih fotelja izravno povezana s rješenjem nekoliko otvorenih političkih sporova od kapitalnog značaja za sudbinu zemlje.


Piše:::::: Asim Metiljević, Slobodna Bosna


POLITIČKA KAPITULACIJA

Lider SDA Sulejman Tihić energično je demantirao spekulacije Dnevnog avaza o pogoršanom zdravlju, ali se nije ni osvrnuo na puno opasniji medijski atentat koji mu je dan ranije priredio dnevnik EuroBlic. Pozivajući se na neimenovani izvor iz vrha SDA, EuroBlic je ustvrdio da je ova stranka kapitulirala pred Dodikovim zahtjevom da se iz Zakona o popisu stanovništva eliminira sporni član 48, posljednji pravni mehanizam koji sprječava legalizaciju stanja nastalog genocidom, etničkim čišćenjem i protjerivanjem nepoželjnog stanovništva. Zakon o popisu stanovništva blokiran je u Parlamentu BiH upravo zbog člana 48 kojim je predviđeno da se pri formiranju vlasti primjenjuju rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine "sve do potpunog provođenja Aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma". Nasuprot tome, zastupnici iz RS-a ultimativno su zahtijevali da se član 48 eliminira iz zakona i da se već od narednog izbornog ciklusa, 2014. godine, primjenjuju rezultati popisa iz 2011. godine.
Neimenovani izvor iz vrha SDA navodno je rekao da "SDA neće insistirati na članu 48, jer je etnička zastupljenost već zajamčena Ustavom BiH"!
U razgovoru za Oslobođenje Tihić je rekao da bi stranački lideri već u kolovozu mogli zaključiti sporazum "i to ne samo o formiranju Vijeća ministara BiH nego i drage sporazume koji su bitni i koji nas dugo čekaju", navodeći da se među takvim pitanjima, pored ostalih, nalazi i Zakon o popisu stanovništva.

Aktualni pregovori Lagumdžije, Čovića i Tihića neodoljivo podsjećaju na trilateralne pregovore u Prudu, na kojima su daleko od očiju javnosti Tihić, Čović i Dodik "rješavali" strateška pitanja zemlje, poput ustavnog ustrojstva i teritorijalne reorganizacije Federacije BiH. Nitko u vrhu SDA nije znao o čemu Tihić razgovara i kakve stavove zastupa u Prudu, jednako kao što ni danas nitko iz vrha SDA nije upoznat s detaljima aktualnih pregovora Tihića, Lagumdžije i Čovića o setu pet pitanja strpanih u jedan "politički paket".

Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija puno je oprezniji od svog koalicionog saveznika Tihića, vjerojatno i zbog toga što je svojevremeno vrlo bučno istupao protiv Prudskog sporazuma, odričući pravo stranačkim liderima da izvan oficijelnih institucija sustava, bez ikakve demokratske kontrole i znanja javnosti, odlučuju o strateškim političkim pitanjima.
Lagumdžija, tvrde upućeni, ionako nije pretjerano zainteresiran da usuglasi stavove s Čovićem, budući da je čvrsto uvjeren da HDZ ionako neće sudjelovati u novoj parlamentarnoj većini. On pregovore s Čovićem koristi kao oruđe kojim bi mogao načeti politički monolit dva HDZ-a uspostavljen nakon parlamentarnih izbora u listopadu protekle godine.

Učestali pregovori Čovića s Tihićem i Lagumdžijom, bez nazočnosti Bože Ljutića, izazivaju podozrenje u vrhu HDZ-a 1990 i bude sumnju da bi ih Čović mogao ostaviti na cjedilu. Istovremeno dok pregovara s Čovićem, Lagumdžija šalje pozive dopredsjedniku HDZ-a 1990 Martinu Ragužu, da se sam ili, još bolje, s nekoliko viđenijih stranačkih kolega priključi platformašima, za što bi bio nagrađen funkcijom predsjednika Vijeća ministara BiH.

RAZBIJANJE HRVATSKOG MONOLITA

Lagumdžijina strategija usmjerena na razbijanje političkog jedinstva dva HDZ-a za sada je bez ozbiljnijih efekata. Istina, na posljednjoj sjednici Predsjedništva HDZ-a 1990 bilo je prilično burno, neki su članovi stranačkog rukovodstva zahtijevali od Ljubića da preispita savez s Čovićem, prigovarajući Ljubiću da je stranku doveo u inferioran položaj, no ni jedan član stranačkog rukovodstva nije spomenuo mogućnost rušenja saveza s HDZ-om. Nakon održane sjednice, Martin Raguž je izjavio da ostaje privržen političkom jedinstvu dva HDZ-a.
"Činjenica je da se mojim imenom mogu odblokirati procesi uspostave vlasti i svjestan sam kako bih bio prihvatljiv svima. No, o tome ne odlučujem ja nego stranke koje će sklopiti sporazum o stvaranju parlamentarne većine i ne želim lomiti sporazum dvaju HDZ-ova. Držat ćemo se sporazuma s HDZ-om BiH", rekao je Raguž, s bolnom grimasom na licu koja otkriva da teško podnosi razapetost između primamljivih poziva Sarajeva i (zapadno)mostarskih poziva na nacionalno jedinstvo Hrvata.
U svakom slučaju, bez obzira na odluku Raguža, izvjesno je da kandidatkinja HDZ-a Borjana Krišto neće dobiti parlamentarnu podršku i da će Čović i Ljubić, zajedno ili pojedinačno, tragati za novim kandidatom koji bi bio prihvatljiv SDP-u. Lagumdžija priželjkuje Raguža, ali samo pod uvjetom da njegova kandidatura dovede u pitanje savez dva HDZ-a.

■ "VIJEĆE MINISTARA MOŽDA TEK U RUJNU“
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović uvjeren je da novo Vijeće ministara BiH neće biti formirano skoro, svakako ne prije rujna.
"Bio sam iskreno uvjeren da smo uz malo više napora i uvažavanja mogli to učiniti do kraja srpnja. Nismo uspjeli u tome i sada je izvjesno da će to biti učinjeno u rujnu", izjavio je Čović koji je otkrio da "u ovoj fazi pregovora" s Tihićem i Lagumdžijom nije spomenuto ni jedno ime, ni za funkciju predsjednika Vijeća ministara BiH, a pogotovo za neku ministarsku funkciju.
"To nije na dnevnom redu. Ono što bi na današnjim sastancima eventualno mogli dogovoriti jeste bar pitanje županija. Mi želimo to završiti ovih dana, čime bi stvorili podlogu za uspostavu vlasti na jednakim načelima, na svim razinama", rekao je Čović. 

LAGUMDŽIJA KUM NACIONALNIH BLOKOVA
Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija odbacuje ideju da vlast formiraju tri nacionalna bloka, mada je prema mnogim ocjenama dao najveći doprinos njihovom konstituiranju. Do pred izbore, HDZ i HDZ 1990 gledali su se preko nišana, jednako kao što je bila nezamisliva koalicija SNSD-a i SDS-a. Sve se promijenilo nakon što je SDP potpisao pakt s SDA i nakon što je Lagumdžija pokazao spremnost na suradnju s dvije ekstremno desničarske stranke, SDS-om i HSP-om. To je bio signal da Čović i Ljubić zakopaju ratnu sjekiru i da se Dodik počne približavati Bosiću.
Tako su uspostavljena tri nacionalna bloka koja imaju većinu u nacionalnim klubovima Doma naroda Parlamenta BiH i bez kojih je praktično nemoguće formirati stabilnu parlamentarnu većinu.

| Slobodna Bosna | HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi