Forum

Facebook

Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9891
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » Prijateljske poruke iz Zagreba

Prijateljske poruke iz Zagreba

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 19.01.2011. 11:23

Prijateljske poruke iz Zagreba

Nakon deset godina indolentnosti kojoj je prethodilo desetljeće tutorstva, Republika Hrvatska se ponovno okreće bosanskohercegovačkim Hrvatima

Razvoj političke situacije u Bosni i Hercegovini, a ne želje hrvatskog državnog vrha, presudno su utjecali na kreiranje zajedničke izjave predsjednika Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor, u kojoj se navodi potpora teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH i jednakopravnost svih triju konstitutivnih naroda i građana, te izražava uvjerenost da bez jednakopravnosti Hrvata BiH ne može postati država koja u potpunosti funkcionira i ispunjava uvjete za članstvo u euroatlantskim organizacijama.

Upravo je ta jednakopravnost danas na najvećem iskušenju još od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Nedavni izbori i sve ono što je nakon njih uslijedilo, jasno pokazuju kako upozorenja o pretvaranju Hrvata u marginalan politički čimbenik nisu bila neopravdana. Zahvaljujući nedosljednim ustavnim rješenjima, manjkavostima Izbornog zakona i političkoj nekorektnosti vodećih stranaka iz druga dva naroda, Hrvati su dovedeni u poziciju da na izborima mogu utjecati tek na formiranje vlasti u nekoliko županija u kojima čine natpolovičnu većinu stanovništva. Hrvatski član Predsjedništva BiH izabran je uglavnom bošnjačkim glasovima, dopredsjednik Republike Srpske iz hrvatskog naroda na tu je poziciju došao skoro isključivo glasovima Srba, a upravo se finalizira uspostava vlasti na razini entiteta - Federacije BiH, bez uvažavanja izborne volje 90 posto hrvatskih birača u BiH. Toliko su, naime, hrvatskih glasova dobila dva do jučer suprotstavljena HDZ-a. Pokušaj većinski bošnjačkih stranaka, SDP-a i SDA, da uz pomoć marginalnih hrvatskih stranaka, HSP-a i Boljitka braće Lijanović, uspostavi federalnu vlast, primorao je dva HDZ-a na suradnju. Zbog opasnosti da hrvatska izborna volja bude potpuno ignoriranja u procesu uspostave vlasti, Dragan Čović i Božo Ljubić su zakopali ratne sjekire i počeli zajednički nastupati. Posljedice malobrojnosti Hrvata i njihove neravnopravne ustavne pozicije u BiH danas se osjećaju više nego ikada. Stoga poruka koju su kroz zajedničku izjavu poslali hrvatski predsjednik i premijerka, ima posebnu težinu. Zagreb je nakon 10 godina šutnje odlučio u cijelosti preuzeti svoju međunarodnu ulogu garanta Daytonskog sporazuma i ustavnu obvezu da skrbi o Hrvatima izvan Hrvatske. Bez dovođenja u pitanje suverenosti i integriteta BiH, Josipović i Kosor zatražili su da se uz građansku, poštuje i izborna volja triju konstitutivnih naroda. Ovu poruku upućuje dvoje političara koji su svojim praktičnim djelovanjem pokazali da su prijatelji Bosne i Hercegovine i svih njezinih naroda i građana. Usto, ne treba zaboraviti da Josipović i njegova stranka nikada nisu skrivali simpatije prema SDP-u BiH, pa je tim tužnije gledati hajku koju Lagumdžiji skloni mediji organiziraju protiv hrvatskog državnog vrha optužujući ga za uplitanje u unutarnje stvari BiH.

SDP je nedvojbeno ostvario dobar izborni rezultat. Za razvoj bh. društva, potpuno je dobrodošla činjenica da je jedna socijaldemokratska i građanski orijentirana stranka dobila veliku potporu biračkog tijela. Na žalost, njezinu deklarativnu orijentaciju kao multinacionalne stranke ne prati i praktična potpora na terenu. SDP je još uvijek dominantno bošnjačka stranka, koja teško dopire do biračkog tijela u većinski hrvatskim županijama i Republici Srpskoj. Lagumdžijina nespremnost da kroz suradnju s dva HDZ-a radi na pomirbi građanskog i nacionalnog u BiH, dok istodobno pristaje sklapati savez sa SDA kao bošnjačkom nacionalnom strankom, sigurno ne doprinosi relaksaciji međunacionalnih i političkih odnosa u Bosni i Hercegovini. Naprotiv, situacija je u Bosni i Hercegovini danas lošija nego prije pola godine, podjele su izraženije, a mogućnost dogovora sve dalja. Uključivanje službenog Zagreba u pokušaj rasplitanja ove krize možda je i zadnja šansa da procesi u Bosni i Hercegovini krenu u pravom smjeru.

| VL | HB.org |