RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Prof. dr. Franjo Topić: Dodik manipulira i svetim stvarima radi političkih bodova

Napisano 27.06.2010. 10:13

Prof. dr. Franjo Topić: Dodik manipulira i svetim stvarima radi političkih bodova

Evo dva prijedloga Dodiku - neka podignu spomenik papi u središtu Banje Luke i neka vrate deset tisuća Hrvata do izbora, pa ćemo im vjerovati

Topić: Uvjeren sam da je neprijatelj Bošnjaka onaj koji kaže: „Neka idu Srbi i Hrvati u svoje države“

 - Ne pada mi na pamet da zaustavim postavljanje spomenika papi Ivanu Pavlu Drugom u Sarajevu. Nema govora o tome! - tvrdi u intervjuu za "Avaz" predsjednik HKD "Napredak" prof. dr. Franjo Topić.

On smatra da ne treba pridavati veliki značaj negativnim reakcijama koje su se u posljednje vrijeme javile zbog inicijative da se u centru bh. prijestonice postavi spomenik papi, koji je snažno obilježio svoje vrijeme. Istovremeno, Topić tvrdi da su pojedinačna negodovanja simptomatična i da ih ne treba podcjenjivati.

U intervjuu za naš list profesor Topić govori i o hrvatskoj politici u BiH, predstojećim izborima i potezima hrvatskog predsjednika Ive Josipovića prema BiH, ponudama za političku poziciju, Bleiburgu...

SMISAO SPOMENIKA

Kako komentirate problematiziranje postavljanja spomenika papi Ivanu Pavlu Drugom u Sarajevu i reakcije na javnoj raspravi? Da li je time multietničko Sarajevo uistinu palo na ispitu, kako su neki prigovorili?

- Kao što bolest može krenuti s malom, nevidljivom stanicom, tako i ovo. Razumijem da uvijek ima ljudi koji nešto ne vole i ne slažu se. Ovdje ima i vehabija i nekih drugih koji ne kriju svoju netoleranciju. Ali, ovo je, ipak, bila službena rasprava.

Inicijativa u javnosti postoji već tri godine. Iza nje je stalo Predsjedništvo BiH, Federalna vlada, Vlada Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo, Općina Stari Grad... U organizacionom odboru su svi, od dr. Silajdžića pa nadalje. Silajdžić je, recimo, na prvoj sjednici rekao da je "ovo najmanje što možemo učiniti za papu Ivana Pavla Drugog". Dakle, ovi glasovi protiv spomenika su ružna poruka, jer se odmah stvara negativna atmosfera. No, znam da je apsolutna većina građana za to da se spomenik postavi.

Želim reći, nije Sarajevo palo na ispitu multietničnosti, jer ne može jedan ili 20 ljudi dovesti sve to u pitanje. Ali, ponavljam, jeste simptomatično. Nikad se ne smije zaboraviti da zlo ide samo od sebe, a za dobro se morate truditi. Zato ga treba ozbiljno uzeti. Iznenadilo me i to dodatno daje težinu ovoj raspravi što je jedan imam bio protiv spomenika. Stoga je dobro da se Islamska zajednica u BiH od toga ogradila. Možda je pomalo bila loše i netočno pripremljena prezentacija utjecala na to jer je ispalo da će spomenik biti na ulici Ferhadiji, ali to nije točno. Nećemo smetati ulici, taman posla. Pa, nije smisao spomenika da smeta nekome. I meni je stalo da ovaj grad bude što ljepši. I ovaj spomenik će biti jedna od ljepota i jedna od znamenitosti ovog moga grada.

Bojite li se da se pravi smišljena politička provokacija u predizborno vrijeme?

- Ima tu svega. Znate, ovo su teška vremena. Kad je svojevremeno bila utakmica Hrvatska - Turska nazvao sam načelnika Viteza i rekao mu da vodi računa o tome. Kazao sam mu: "Napravit će ti problem pijanac koji ionako jedva čeka da se potuče. Srušit će nešto što godinama strpljivo gradiš". Jer, povjerenje, dobrotu i pomirenje je teško graditi. Za zlo je dovoljno da postojiš. Možeš srušiti najveću zgradu bez problema. Zapališ, i eto. Možeš ubiti čovjeka sa 10 centimetara čakije, a hajde ga odgoji. Koliko majka i otac i mnogi drugi ulože truda i brige da podignu na noge dijete. Zato sve ovo treba uzimati kao jedan važan simptom.

Kako komentirate ponudu Milorada Dodika i Dragana Čovića da, umjesto u Sarajevu, spomenik papi Ivanu Pavlu Drugom bude izgrađen u Banjoj Luci? Da li ćete je prihvatiti i što to znači u pogledu sarajevskog spomenika?

- Možda je krivo interpretirano u medijima da će se spomenik umjesto u Sarajevu graditi u Banjoj Luci. Ne. Već odavno znam za inicijativu da se i tamo postavi spomen-obilježje kao sjećanje na papin posjet tom gradu. Osobno bih, a i svatko normalan, podržao takvu ideju. Ali, mislim da je Dodik najmanje pozvan da on podiže spomenik papi. Ma on zapravo sada manipulira i svetim stvarima radi svojih političkih bodova.
Eto, sad on hoće reći: "Kad vama Hrvatima Sarajevo ne da da postavite spomenik papi slobodno ga postavite u Banjoj Luci". Ne znam što će to gospodinu Čoviću. I sada će vjerojatno Dodik ponovno zaslužiti priznanje "Hrvatski lider 2010".
Evo dva prijedloga Dodiku - neka podignu spomenik papi u središtu Banje Luke i neka vrate deset tisuća Hrvata do izbora, pa ćemo im vjerovati. Ali, ovo jest poruka svima u Sarajevu da se potrude što prije da se podigne spomenik. U BiH su uvijek i vjernici drugih konfesija pomagali izgradnju nekog vjerskog objekta. Pozivam muslimane, pravoslavne kao, naravno, i katolike, da daju javno priloge za papin spomenik u Sarajevu kao zalog za bolji dijalog i suživot u BiH.
 
Zašto bi, po Vama, baš u Sarajevu trebao biti podignut spomenik? Mnogi su mišljenja da Sarajevo papi treba odati poštovanje, jer su njegove riječi Bosanci i Hercegovci u ratu dočekivali kao melem na rane.

- Vidite, on je među prvima, u travnju 1992. godine, priznao BiH, kada je pola Bosanaca i Hercegovaca nisu priznavale! Drugo, poslao je odmah nuncija, svoga ambasadora ovdje, što je veoma važno. Pazite, Vatikan je granice bivše Jugoslavije priznao tek 1969. godine. Osobno smatram da on nije bio papa, tko zna kad bi Vatikan priznao BiH, jer Vatikan u principu vrlo sporo reagira na takve stvari, čeka da se one raščiste. Ali, papa je u tom priznanju BiH vidio jednu posebnu važnost. Ivan Pavao Drugi htio je doći u ratu u Sarajevo i to u najgore vrijeme, 1994. godine. Čak je sve i bilo pripremljeno za to. Dva dana prije posjeta bivši specijalni izaslanik UN-a za bivšu Jugoslaviju Jashushi Akashi mu je poslao pismo da postoji opasnost da će ljudi na misi izginuti.
Znam i osobno, sreo sam ga više puta, i od najbliže njegove pratnje iz organizacije da je on za sebe rekao da ga ne zanima hoće li biti pogođen. Dva su ga dana uvjeravali da ne ide u BiH! Iako je već imao slomljen kuk i jedva je hodao, u BiH je došao 1997. godine. Pitao je naše biskupe: "Recite mi što još mogu učiniti za BiH"! On je 263 puta govorio o Bosni, našoj zemlji. Pozivao je sve katoličke organizacije da pomažu BiH i mi smo dobili silnu pomoć. Veliki dio te pomoći primili su muslimani i pravoslavni. Imenovao je prvog kardinala u BiH. To se ne čini tek tako. Primao je sve naše političare: od Alije Izetbegovića, Harisa Silajdžića, sarajevskog gradonačelnika Muhameda Kreševljakovića, reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Cerića... Pozdravljao je svakog iz BiH. Dođu neka djeca na audijenciju, a on od 100 tisuća ljudi pozdravlja djecu iz BiH. E, ako sve to neko ne vidi...

Ne govorim to što sam katolik. On to jednostavno po svemu zaslužuje. Da budemo realni. Pa, što BiH znači u svijetu - ništa. Ima tek četiri milijuna ljudi. Ili što znači 800 tisuća katolika na 1,1 milijardi katolika u svijetu? On je uvijek bio za dijalog i ekumenizam. Poticao je te vrijednosti i u najteža ratna vremena.

Kako gledate na aktualna dešavanja na hrvatskoj političkoj sceni? Nije dogovoren zajednički hrvatski kandidat za člana Predsjedništva BiH, a žestoki sukobi među hrvatskim strankama i dalje traju. Mnogi upozoravaju da će se Hrvatima ponovo desiti "slučaj Komšić".

- Prema nekim procjenama, a s obzirom na to koliko ima hrvatskog glasačkog tijela, dogodit će se isto što i prošli put. Na prošlim općim izborima bila su kandidirana četiri hrvatska kandidata za člana Predsjedništva BiH, a i sad ih već ima četiri. S druge strane, SDP ima stabilno biračko tijelo, pa će Komšić vjerojatno biti opet izabran. Ponovo će se osporavati njegov legitimitet. I njemu će to biti teret, jer neće imati podršku ostalih hrvatskih stranaka. Neće biti suradnje.
Hrvatski narod i stranke će zbog svega toga trpjeti. Ali, za sve su odgovorne hrvatske stranke koje su to napravile. Neka ljudi procijene koliko je tko kriv. Neki ljudi, koji su protiv našeg opstanka u BiH, ponovo će pričati kako su ugroženi Hrvati i time će skidati odgovornost sa sebe, a sve su njihovi plodovi i dobri i loši. Bilo bi dobro da bude dogovora  među hrvatskim strankama. Ali, znate, Charles de Gaulle je još rekao: "U politici nema vječitih prijatelja i neprijatelja, samo su vječni interesi".
Normalno je da svatko ima interese, ali je pitanje granice i sredstava koja upotrebljavate za ostvarenje svojih interesa. Neka stranke imaju svoje interese, ali bi morali misliti o tome što je opći interes, u ovom slučaju što je interes hrvatskog naroda, ali i interes svih u BiH. Jer, nitko ovdje ne može graditi svoju sreću sam. Kao i u obitelji, ne može biti obitelj sretna ako je jedno od troje djece nezadovoljno i bolesno. 

UTJECAJ POLITIKE

Koliko Katolička crkva djeluje i može djelovati na tom unutarhrvatskom pomirenju među strankama?

- Kada je Crkva u pitanju, ona je uvijek vodila računa što je politika u uskom smislu riječi i što su opći interesi. Do sada je bilo više pokušaja većih hrvatskih stranaka s kardinalom Puljićem, provincijalima i sa mnom kao predsjednikom "Napretka" da se dogovori što su temeljni interesi hrvatskog naroda i BiH. Ma kakvi, to ne ide... To se načelno može dogovoriti, ali kad dođe do realizacije, većina ide svojim putem, jer jednom broju predstavnika hrvatskih stranaka nije interes boljitak hrvatskog čovjeka u BiH, već osobni boljitak i probitak.

Bilo je prijedloga da se oko Butmirskog procesa dogovorimo u širem forumu, što je posebno isticao i dr. Božo Ljubić, ali nije išlo. Jer, ne mogu doći dva čovjeka u ime čitavog naroda i sami nešto potpisati. U tom smislu lažna je isprika da se "ne želimo baviti politikom". Naravno, ne treba se baviti stranačkom politikom, ali se moramo baviti politikom kao općim dobrom i čitavim životom. Jer, politika utječe na sve. Na struju, vodu, zdravstvo, školstvo... Kako se to lijepo veli: "Ne moraš se ti baviti politikom, ali ona će se baviti tobom".


Nema komentara

Anketa

Ustavi