RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Rješenje je u korjenitoj ustavnoj reformi

Napisano 18.12.2011. 11:56

Nino Raspudić, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: Rješenje je u korjenitoj ustavnoj reformi

Pravo pitanje je možemo li se u skorije vrijeme nadati rješenju općeg pitanja BiH, jer su svi narodi i građani BiH taoci ove situacije, neriješenog nacionalnog pitanja koje kao mora pritišće bh. društvo i koje odgovara samo interesima trenutnih političkih elita koje jako dobro love u mutnom

Piše: Jurica Gudelj, Oslobođenje

■ Kakvu politiku možemo očekivati od Kukuriku koalicije prema BiH, posebice prema bh. Hrvatima?

- Iz posljednjih izjava čelnika Kukuriku koalicije možemo zaključiti da će politika prema BiH biti prijateljska, na tragu očuvanja BiH kao države tri jednakopravna naroda i njenog uključivanja u euroatlantske integracije. U tom smislu, možemo očekivati i jaču političku potporu Hrvatima u BiH, jer neodgovorna politička igra Lagumdžijinog SDP-a s nametanjem Komšića kao „drugog bošnjačkog člana Predsjedništva“, a potom i stvaranje nelegitimne federalne Vlade, izravno ruši ustavnu bit BiH i teško krši politička prava cijelog jednog naroda. O tome više nitko bitan na hrvatskoj političkoj sceni nema sumnji. Stoga nije slučajno da Zoran Milanović prilikom dobivanja mandata izjavljuje kako će novoj vladi pomoć sunarodnjacima Hrvatima u BiH biti na srcu možda i više nego prethodnoj vlasti. U ovom trenutku, borba za pravo Hrvata da sami izaberu svoje političke predstavnike je borba za BiH i obratno, dok prozirna pseudograđanska priča ispod koje se krije nacionalizam većinskog naroda u Zagrebu više nema prolaz. Uvjeren sam da će to u narednim mjesecima postati itekako jasno.

Stranački pijuni

■ Mogu li novoizabrani zastupnici dijaspore u Saboru RH artikulirati interese hrvatske dijaspore, posebice bh. Hrvata?

- Odziv u tzv. dijaspori je bio toliko mali da je opravdano govoriti o bojkotu. Upitno je koliki je legitimitet ljudi izabranih uz odziv pet posto birača. Do sada su zastupnici XI izborne jedinice u Saboru uglavnom bili stranački pijuni, poslušni dizači ruku. Nadam se da neću biti u pravu, ali opravdano sumnjam da će se ta praksa nastaviti. Samom činjenicom da su pristali ponovno biti puka ekspozitura stranke iz Hrvatske, a i da su do sada, po tom pitanju, u javnosti bili potpuno nezamijećeni, navodi me na zaključak da će opet biti isto.

■ Jesu li bh. Hrvati zaista dijaspora Hrvatskoj, ili bi biračka prava hrvatskih državljana koji žive u BiH trebalo možda riješiti na neki drugi način?

- Hrvati iz Bosne i Hercegovine nisu dijaspora Hrvatske, štoviše, veliki dio stanovnika Hrvatske su dijaspora Hrvata iz BiH. Budući da je Hrvatska sukreator i supotpisnik Dejtonskog sporazuma, koji određuje sudbinu i Hrvata u BiH, smatram da hrvatski državljani u BiH trebaju imati svoje zastupnike u Saboru koji će artikulirati njihove interese. Kada bi Hrvati u BiH dobili jednu većinsku teritorijalnu jedinicu, preko koje bi mogli u potpunosti štititi svoje interese, prvi bih se zalagao da im se ukine pravo glasa na izborima u Republici Hrvatskoj. U međuvremenu, možda ne bi bilo loše da se zastupnici hrvatskih državljana iz prave dijaspore i oni iz BiH biraju u dvije različite izborne jedinice.

■ Očekujete li u skorije vrijeme rješenje „hrvatskoga pitanja“ u BiH?

- Pravo pitanje je možemo li se u skorije vrijeme nadati rješenju općeg pitanja BiH, jer su svi narodi i građani BiH taoci ove situacije, neriješenog nacionalnog pitanja koje kao mora pritišće bh. društvo i koje odgovara samo interesima trenutnih političkih elita koje jako dobro love u mutnom. Unutar tog općeg problematičnog sklopa nefunkcionalne države s tri odvojena društva koja na okupu drži međunarodna zajednica i gdje se jaz između ljudi sve više povećava kako nove generacije smjenjuju starije, javilo se i dodatno, tzv. hrvatsko pitanje otvoreno iracionalnom politikom dijela bošnjačke političke elite koja valjda misli da neko dobro može izaći iz toga da jedan narod drugom određuje tko će ga predstavljati. Time zabijaju zadnji čavao u lijes BiH, a, s druge strane, potpuno zaustavljaju proces političke pluralizacije Hrvata u BiH. Lagumdžija je ovakvom politikom osigurao Čoviću apsolutnu pobjedu među Hrvatima barem u dva naredna izborna ciklusa.

■ Kako gledate na djelovanje Hrvatskog narodnog sabora u BiH? Opravdava li HNS svoje postojanje?

- Osnivanje HNS-a je u danim okolnostima bio nužan i konstruktivan korak, ali njegovo djelovanje je do sada bilo mlako i nedefinirano. Dosadašnjom praksom nije opravdao svoje postojanje.

Izlaz iz krize

■ Vidite li izlaz iz permanentne političke krize u kojoj se BiH nalazi?

- Četiri su moguća ishoda. Poredat ću ih, iz moje perspektive, od najgoreg k najboljem. Prvi je nasilan raspad BiH, drugi, nažalost najvjerojatniji, produženje je sadašnje agonije uz nastavak dvodecenijskog općeg srozavanja na svim razinama, treći je miran razlaz i, na koncu, četvrti i, po mome mišljenju, najpoželjniji je dogovor u preustroju zemlje u održiv i funkcionalan okvir čime bi se stvorila održiva i prosperitetna BiH koju će svi građani i narodi osjećati kao svoju domovinu i raditi za njeno dobro. Ovo zadnje rješenje od predstavnika tri naroda zahtjeva puno dobre volje, pregovaračkog strpljenja, kompromisa, vizije, ali i konkretne pomoći međunarodne zajednice.

| Oslobođenje | HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi