Forum

Facebook

Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9891
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » Tužitelji na ispitu

Tužitelji na ispitu

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 07.11.2011. 09:20

Tužitelji na ispitu

Piše: Vildana Selimbegović, Oslobođenje

Na bošnjačkoj strani, ako ćemo suditi po zgražavanju javnosti nad pretresanjem posteljine Zaima Backovića - možda još ima snage da se prihvati proces protiv nekih, nazovimo ih, direktnih izvršilaca ratnih zločina, onih koji su bili egzekutori na terenu, ali nikako i protiv dokazanih patriota, dakle, komandanata koji su u međuvremenu mahom postali političari
Kada su, prije neki dan, pripadnici SIPA pretresali stan Zaima Backovića Zagija, nekadašnjeg zamjenika komandanta Teritorijalne odbrane, telefoni u redakciji skoro su se usijali: Šta hoće tužitelji? Zar misle da neko čuva dokumente stare 20 godina? Kakve su ovo istrage ako se vode protiv Bošnjaka - prvo „Viktor Bubanj", sad Dobrovoljačka? Da li je ovo posljednja faza izjednačavanja žrtve i agresora?

Nisam uopće sumnjala da će Avaz prepoznati puls javnosti i tako i intonirati tekst o pokušaju Tužiteljstva BiH da se konačno odredi o slučaju Dobrovoljačka, ali i ostalim ratnim predmetima koji su već godinama posao politike naprosto zato što istrage traju li traju, a nikakvi se rezultati ne saopćavaju. Dobrovoljačka je samo najbolji primjer, ali tu su negdje i ostali događaji koji su dobili publicitet u posljednje dvije sedmice - prva hapšenja u istrazi za „Viktor Bubanj", potvrda Tužiteljstva BiH da vodi istragu protiv Šemsudina Mehmedovića, visokog dužnosnika SDA i parlamentarca, inače ratnog načelnika policijske stanice u Tešnju... Istragu protiv Mehmedovića MUP RS-a zatražio je još 2005. godine.

Šta se sada događa? Tužiteljica Vesna Budimir, saznaje Oslobođenje iz izvora bliskih Tužiteljstvu BiH, naložila je svojim kolegama u Odjelu za ratne zločine Tužiteljstva BiH na čijem je čelu, da konačno donesu odluke u čitavom nizu starih predmeta. Zatražila je od svojih suradnika da - ukoliko imaju dokaza za osnovanu sumnju - podignu optužnice, odnosno da - ukoliko nemaju - zatvore istrage i s prijavljenih skinu teret sumnji i vječnih istraga.

Taj je zadatak najteži: odrediti se spram povjerenog slučaja. Tužitelji su očito svjesni da kakvu god odluku donesu - optuže ili oslobode osumnjičene - slijede žestoke reakcije. Na bošnjačkoj strani, ako ćemo suditi po zgražavanju javnosti nad pretresanjem posteljine Zaima Backovića - možda još ima snage da se prihvati proces protiv nekih, nazovimo ih, direktnih izvršilaca ratnih zločina, onih koji su bili egzekutori na terenu, ali nikako i protiv dokazanih patriota, dakle, komandanata koji su u međuvremenu mahom postali političari. Ili, kako to u slučaju „Viktor Bubanj", slikovito objašnjava advokat Mirza Kovač, branilac uhapšenog Ramiza Avdovića: "Oni uhapse običnog stražara, dok se po Sarajevu šetaju osobe, čija sam imena pročitao u dokaznom materijalu, koje su građane srpske nacionalnosti zatvarale, tukle, batinale i ubijale". Upravo je to najjači argument srpske strane koja izbjegavanje istraga o ratnim zločinima čije su žrtve srpske nacionalnosti tretira kao krunski dokaz o namjernom prikrivanju ratne istine i nespremnosti izgradnje pravosudnih institucija koje će se ponašati po slovu zakona, jednako za sve.

Istragu o Dobrovoljačkoj vodi strani tužilac sa Filipina Jude Romano. U javnosti je više poznat po tome što ga je Avaz napadao zbog umiješanosti u slučaj Filipinke koja je radila kao kućna pomoćnica u rezidenciji jednog saudijskog diplomate u Sarajevu. Prethodni tužilac u ovom slučaju Philip Alcock, koji je također vodio istragu o Dobrovoljačkoj, domaćoj javnosti je postao poznat kada je 2010. svjedočio u londonskom sudu u korist Ejupa Ganića. Svojevremeno je iz Tužiteljstva BiH, kao najveći problem ove istrage, procurilo pitanje gdje je i kako nestao zapisnik sa vanredne sjednice Predsjedništva BiH, održane u vrijeme zbivanja u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992. godine. Dani su objavili ove godine "nestali" zapisnik, no tužitelji se i dalje ne izjašnjavaju - ima li istrage ili nema? Obuhvaća li istraga i bivše članove Predsjedništva koji se, kao Ejup Ganić ili Stjepan Kljuić, jednako pominju u zahtjevima za istragu ili su počinitelji zločina u Dobrovoljačkoj odmetnute paravojne grupe tada još neorganizirane Teritorijalne odbrane? Da li je, uostalom, glas naredbodavca napada u Dobrovoljačkoj zaista Zaima Backovića ili je to fama sa kojom i on i porodice žrtava treba da žive i dalje? Hoće li nam tužitelj konačno kazati da li je u Dobrovoljačkoj uopće počinjen zločin ili su ubijeni vojnici, potpukovnici i građansko lice na službi u JNA stradali usljed ratnih dejstava?

Tužiteljicu Slavicu Terzić porodice žrtava pogubljenih na Korićanskim stijenama hvale kao hrabru. Njezin je i bugojanski slučaj i zaista je hvale vrijedan njezin napor da se konačno lociraju ostaci žrtava. No, i tužiteljica Terzić je na dugogodišnjem ispitu: nikako da se izjasni o statusu Dževada Mlaće i Selme Cikotića. Hoće li ili ne biti optuženi? I jedan i drugi su javno, kao svjedoci, sami sebe u sudnici tako teško teretili za ratne zločine, da je sudsko vijeće prekidalo suđenje i dodijelilo im advokate koji su se brinuli samo o tome da ne kažu nešto još teretnije. Već mjesecima se u Tužiteljstvu BiH, u kuloarima, pominje kako istraga protiv Mlaće i Cikotića i dalje traje, ali se tužiteljica Terzić ne izjašnjava. Zar nije vrijeme da saopći rezultate - ima li optužnice ili je istraga obustavljena. Ne kažem da joj je jednostavno, ali valjda i tužitelji moraju biti spremni da snose posljedice svake odluke. Za to su, uostalom, i dobro plaćeni.

Vrijeme je, zapravo, da Tužiteljstvo BiH sa svim svojim odjelima i tužiteljima prihvati odgovornost za svoj posao. Dubravko Čampara, koji u Tužiteljstvu BiH slovi kao tužitelj opće prakse (u Batkovom slučaju zastupa optužnicu za ratni zločin, u nekom drugom za kriminal, a u Jašarevićevom - za terorizam), u službenoj biografiji ima i podatak da je rukovodilac Udarne grupe za borbu protiv terorizma i jačanje sposobnosti za borbu protiv terorizma pri Vijeću ministara BiH. Često je na seminarima i obukama u zemlji i inostranstvu gdje se usavršava za borbu protiv terorizma. Nakon napada na Ambasadu SAD-a Čampara nam je saopćio da su ime Mevlida Jašarevića imali u bazi podataka Udarne grupe za terorizam. Imali su ga u bazi podataka, ali nisu ga spriječili?! Ime teroriste je naprosto čekalo u bazi sve dok Mevlid Jašarević nije iz baze izašao na ulicu i počeo da puca na Ambasadu SAD-a.

| Oslobođenje | HB.org |