• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (162214)
• Povratničke tegobe Hrvata (161049)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (93329)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (88630)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Proširuje se odgovornost za zločine nad Hrvatima Bugojna

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9570
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kultura » Hrvatski pisci i pjesnici iz BiH » Ahmed Muradbegović

Ahmed Muradbegović

Znacajan je ekspresionisticki pisac i Ahmed Muradbegović (1898-1971), pjesnik, dramaticar i pripovjedac. Bio je prvi hrvatski knjizevnik iz Bosne koji se "odlijepio" od tradicionalne manire brojnih prethodnika (Rizabeg Kapetanovic, Edhem Mulabdic): napustio je patrijarhalnu romantiku i didakticki realizam, modernizirajuci svoj izraz u skladu s opcim knjizevnim kretanjima u nas. Odmah poslije prvoga rata objelodanio je zbirku pjesama Haremska lirika (1921), koja i pored motivskih osobitosti i neke orijentalne slatkoce ne moze zatajiti da je nastala u sjeni Kranjcevica i Nazora. Vecu samosvojnost pokazao je kao pripovjedac i dramaticar. U zbirkama novela Nojemova lada (1924), Haremske novele (1924), Svijet u opancima (1936) i U vezirovim odajama (1941) ocituju se oscilacije od ostro izradjenih ekspresionistickih poteza do psiholoskih poniranja u srz teme i junaka kojima se bavi. Muradbegovic je promijenio kut gledanja na Bosnu: ne gleda na nju iz nje, nego je gleda izvana, ocima Europljanina, prilagodjujuci svoj izraz, obogacen ekspresionistickim iskustvom, specificnostima tema kojima se bavi. Najvise priznanja stekao je dramama, izvodenim i na stranim pozornicama, medu kojima se izdvajaju Bijesno pseto (1926), ekspresionisticki izrazena provala elementarnih strasti; Majku (1934), Na Bozjem putu (1936) i dr. Ispunjavaju ih snazni eticki sukobi uz provalu divljih nagona. Sukob starog i novog, Europe i Orijenta, tradicionalne muslimanske aristokracije i njezine etike s ekspanzijom europske civilizacije i njenim liberalnijim pogledima u erotskim i vjersko-socijalnim odnosima: to je vazna podloga Muradbegoviceva knjizevnog opusa. Napisao je i dramu o svome zemljaku, vodji pobune bosanskih prvaka 1831. za autonomiju Bosne u Turskoj Carevini i dobrotvoru hrvatskoga katolickog puka (Husein-beg Gradascevic, 1942), te studiju Omer-pasa Latas u Bosni (1944).