Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9572
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Literatura » Recenzije knjiga » Alija Isaković (ured.): Biserje: Antologija muslimanske književnosti

Alija Isaković (ured.): Biserje: Antologija muslimanske književnosti

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 01.12.2009. 10:37

Recenzija: Biserje, prijelomna antologija urednikom koje bijaše istaknuti bošnjačko-muslimanski pisac i svestrani kulturni djelatnik Alija Isaković (autor za bošnjačku nacionalnu samosvijest još utjecajnijih knjiga, poput Rječnika karakteristične leksike u bosanskome jeziku i Rječnika bosanskoga jezika ), ima poseban položaj koji unekoliko priječi objektivan prikaz same knjige. Naime, to je djelo, prvi puta izašlo u Hrvatskoj 1972. godine (najnovije je izdanje Ljiljana, Sarajevo 2002, promijenjenoga naslova Biserje: Antologija bošnjačke književnosti) odigralo takvu ulogu u samopotvrdi i emancipaciji bošnjačko-muslimanskoga naroda (naravno- to se odnosi poglavito, no ne i isključivo, na kulturnu elitu) da samo estetski kriteriji nisu dostatni. Nužno je primijetiti da je usprkos «službenom» priznanju muslimanske (sada bošnjačke) nacije u komunističkoj Jugoslaviji, ipak raznim preprjekama kočena i sprječavana njena punija afirmacija. Iako su mnogi bošnjački pisci izdani u «državnoj» ediciji «Kulturno nasljeđe BiH», nije bilo politički podobno javno iskazati da ti autori ne pripadaju samo hrvatskoj i srpskoj književnosti (ili amorfnoj područnoj «bosanskoj»), nego i nacionalnoj muslimanskoj. Kao što je auktor Isaković primijetio, tu je Hrvatska odigrala, kao i u slučaju makedonskoga jezika (temeljenoga na djelu Koče Racina izdanoga u Zagrebu uoči 2.svjetskoga rata), ulogu katalizatora nacionalne emancipacije drugih naroda. Jer, usprkos jedva promrmljanim pohvalama, ova se knjiga teško mogla prvi puta pojaviti u tamnom vilajetu komunističke Bosne i Hercegovine.
Samo se djelo sastoji od četiri glavna dijela: narodna književnost i poezija, stvaralaštvo na orijentalnim jezicima (turski, arapski, perzijski), aljhamijado književnost na narodnom jeziku pisana arabicom, te moderna književnost. Bogato i ukusno ilustrirana slikama i grafikama Mersada Berbera, knjiga je, u prikazbi pojedinih pisaca, vrlo ekonomično ustrojena: dani su osnovni biografski podatci, kratka bibliografija te reprezentativni isječci iz djela auktora. Osim najpoznatije balade «Hasanaginica», dio posvećen narodnom književnom stvaralaštvu sadrži mnoge poznate epske i lirske pjesme, kao i priče. Orijentalni su autori skromnije zastupljeni (među njima su zainteresiranomu širemu općinstvu poznatiji Sirrija, Bašeskija i Fadil-paša Šerifović), kao i aljhimijado literatura (Uskjufi, Pruščakov «Duvanjski arzruhal»). Najzastupljenija je moderna (uvjetno rečeno, jer su tu stavljeni pisci čija djelatnost počinje Austro-Ugarskom okupacijom i muslimansko-bošnjačkim preporodom na prijelazu 19. u 20. stoljeće) književnost: od Rize Kapetanovića, Bašagića i Ćazima Ćatića preko Muradbegovića, Nametka, Alića i Čolakovića do Selimovića, Kulenovića, Dizdara, Idrizovića,Tahmiščića, Džumhura, Sidrana i Horozovića (naravno-ovo su samo neki spomenuti autori).
Na koncu valja reći da za prosudbu ove antologije (osim nespornih estetskih i književnopovijesnih dosega) treba uvažiti-možda još i više- i izvanknjiževne čimbenike. A to je da je pojava Biserja bio čin hrabrosti koji je imao, kako je povijest pokazala, prijelomni značaj u utemeljenju i priznanju opstojnosti bošnjačke nacionalne književnosti.