RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Smail Balić: Kultura Bošnjaka:muslimanska komponenta

Napisano 01.12.2009. 10:35
Recenzija: Smail je Balić (nadsavjetnik za orijentalne jezike i lingvistiku Austrijske nacionalne biblioteke te istraživač Instituta za povijest arapsko-islamskih znanosti na Sveučilištu »J. W. Goethe« u Frankfurtu) u ovome prijelomnom djelu po prvi puta sustavno prikazao kulturu Bošnjaka, tj. bošnjačko-muslimanskoga naroda, do tada različito nazivanoga (Muslimani, Jugoslaveni muslimani,...). Važnost je Kulture Bošnjaka mnogostruka: to je pionirsko djelo (Bašagićeva su djela slične tematike uglavnom slabije dostupna, a i dobrim dijelom anakrona) koje je postavilo temelje za moderno istraživanje i daljnji razvitak jedne potiskivane (a, valja reći, i od velikoga dijela samih Bošnjaka zanemarivane) kulturne tradicije; auktor je stvorio eruditsko, a opsegom neveliko djelo (oko 330 stranica «srednjega» formata)- erudicija je vidljiva već i u činjenici da knjiga ima preko 900 bibliografskih jedinica; bogato ilustriran rad koji se nije pretvorio u dosadnu akademsku studiju, te je istodobno vrlo čitko štivo oslobođeno trivijalnosti i površnosti. Sam je pisac priznao da je podnaslov: muslimanska komponenta danak vremenu-naime, knjiga je prvi puta objavljena 1990. godine, u doba nacionalnih previranja u bošnjačko-muslimanskom narodu, kada su se još vodile bitke oko nacionalnoga imena (nažalost, ta je dilema nazočna i u današnjici, i to u degeneriranome obliku, kada bosansko-muslimanski unitarizam želi nametnuti dominaciju Hrvatima i Srbima u Bosni i Hercegovini preko «uskrslog» kvazi-Kallayevskoga vampira unitarnoga bošnjaštva. Nepotrebno je reći da Smail Balić s takvom povijesnopolitičkom patologijom nema veze.) Kultura je Bošnjaka podijeljena u nekoliko poglavlja, od kojih se ističu: Narodna kultura; Kultura školskoga tipa, s poddijelovima Osmansko razdoblje, Austrijsko, Jugoslavensko i hrvatsko (1918-1945), te Novo doba, koje pokriva period od 1945. Svako je razdoblje podrobno raščlanjeno u glavne smjerove stvaralačke djelatnosti: duhovna i materijalna kultura, književnost, prirodne i društvene znanosti, glazba, popularna kultura. Knjiga obiluje ilustracijama ambijentalne arhitekture, fotografijama značajnih stvaralaca (Safvet Beg Bašagić, Musa Ćazim Ćatić, Mehmed Selimović,..), te prijeslicima iluminiranih rukopisa i kaligrafije islamske provenijencije. Posebnu vrjednotu ovomu djelu daje opsežan prikaz kulturnoga stvaralaštva Bošnjaka na orijentalnim jezicima, što je zbog izoliranosti islamskoga uljudbenoga kruga (u poslijesrednjovjekovnom dobu) u odnosu spram zapadne civilizacije činilo taj dio duhovne tvorbe skoro «nevidljivim» za zainteresiranu laičku javnost. Suvremenomu čitatelju će sigurno biti intrigantna dvojba koju auktor iskazuje glede naziva jezika- potvrđujući povijesnu utemeljenost nazivku «bošnjački jezik», priklonio se dnevnopolitičkoj odluci o imenu «bosanskoga jezika».
Ako bi se išlo u traženje propusta i slabosti ove knjige, moglo bi se navesti da je dan samo «arhivski» prijegled razdoblja i tvoraca, bez povijesnokritičke raščlambe i naracije o ispreplitanju niti književnog, znanstvenog i umjetničkoga stvaralaštva, te postavljanja istih u povijesno surječje. No, to bi bio sitničav pristup koji previđa osnovnu namjenu Kulture Bošnjaka, a ta je u što manjemu obujmu komprimirati što veći broj činjenica i informacija koji će dati orlovski pogled na cijelo područje duhovne i materijalne baštine Bosanskih Muslimana. Stoga je ovo vrlo pregledno i čitko djelo koje obiluje bogatstvom detalja svakako štivo vrijedno pozornosti-kako za same Bošnjake, tako i za njihove hrvatske ili srpske sugrađane koji se mogu iz Balićevoga uratka vjerodostojno obavijestiti o do sada često prešućivanome i podcjenjivanom nasljeđu svojih susjeda.

Nema komentara

Anketa

Ustavi