RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Predstavljena knjiga „Franjevački izvori“

Napisano 16.02.2013. 11:49

 

Mostar – Predstavljena knjiga „Franjevački izvori“ u sklopu sjećanja na 66 ubijenih franjevaca

Knjiga je baština koja nas nadahnjuje i obvezuje

Predstavljena knjiga „Franjevački izvori“ 

Nakon svete mise za fratre pobijene 14. veljače 1945. i sav puk iz mostarskog kraja, u dvorani iza kripte mostarskog samostana sv. Petra i Pavla upriličeno je predstavljanje „Franjevačkih izvora“. „Franjevačke izvore sačinjavaju najvažniji spisi iz XIII. i XIV. stoljeća koje su nam ostavili Franjo i Klara iz Asiza, zatim njihove prve biografije te papinske bule, povijesna svjedočanstva i kronike. Skupljeni prvi put u jednome svesku na hrvatskome jeziku, ovi dokumenti predstavljaju nepresušno vrelo za proučavanje i dublje otkrivanje franjevačke duhovnosti i karizme. Po svojoj  važnosti Franjevački izvori svojevrsna su franjevačka biblija. Ovo su temeljni dokumenti osamstoljetne franjevačke tradicije.“ (Uvod)

Franjevačke izvore izdalo je Vijeće franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Rad na projektu trajao je četiri godine. Izdavanje je uvelike pomogla Vlada Republike Hrvatske koja je osigurala veći dio sredstava.

U samostanskoj dvorani predstavljanju je nazočilo oko dvije stotine ljudi. Voditelj programa bio je fra Iko Skoko. Između govornika nastupio je zbor novaka i postulanata pod ravnanjem fra Stanka Mabića, meštra postulanata. Recital Pjesme brata Sunca izvele su časne sestre franjevke.

Na kraju predstavljanja svi nazočni pozvani su na zajedničku zakusku i druženje.

Prvi predstavljač bio je fra Ivan Sesar, predsjednik Vijeća franjevačkih zajednica: „Naraštaji franjevaca i franjevki zajedno s tolikim istraživačima franjevaštva dugo su sanjali i željeli ovu prvorazrednu publikaciju koja iz prve ruke prenosi osnovne potke, misli, ideale i povijest milosti koja započinje sa sv. Franjom iz Asiza. Rad na ovom djelu trajao je desetljećima, i plod je mnogih vrijednih i tihih pregaoca, u prvom redu onih osoba koje su proučavale, cijenile i vrednovale povijest franjevaštva u Hrvata. Godinama se na ovim `Izvorima` započinjalo, uvijek djelomično prevodilo, sakupljalo prevedeno i konačno, nakon osam stoljeća franjevačke karizme, sve je ugledalo svjetlo dana.“

Govoreći o značenju "Franjevačkih izvora" član Uredničkog vijeća, fra Miljenko Šteko, istaknuo je kako je to izdanje plod prijevoda s izvornoga srednjovjekovnog latinskog jezika, nešto sa starotalijanskoga. A logika odabira bijaše: od mnoštva tekstova prepoznati dobre i najbolje, najozbiljnije znanstveno kritičke utemeljene. Hrvatski "Franjevački izvori" stoga su, osim duhovnoga poimanja, pouzdan temelj i novoga stvaralaštva u hrvatskome jeziku pri traženju vlastitih tematskih interesa. Fra Miljenko je posebno ukazao na spise samih sv. Franje i sv. Klare, one najosobnije, koji su jasno zrcalo stvarnosti duha i ogledalo njihova života. Jeka tih najosobnijih spisa ne samo da odjekuje i danas, nego su oni istinski "ključ" za razumijevanje svega onoga što danas nazivamo franjevačkom karizmom. A da bismo shvatili konkretiziranost karizme u Crkvi, važna su nam "Pravila" koja su im drugi pomagali sastaviti, osobito Franjina pravila. "Franjevački izvori" vrhunac su našega franjevačkoga izdavaštva. A moja je želja da oni pridonesu i stvaralačkom poticaju za novim istraživanjem, zaključio je Šteko.

Predstavljajući samu strukturu "Izvora" s. Ivanka Mihaljević, član Uredničkog vijeća, provincijalka Školskih sestara Bosanksko-hrvatske provincije, istaknula je kako je tu riječ o velikoj zbirci, blagu ponajprije za franjevačku obitelj, ali ta je zbirka značajno obogaćenje i za teološku literaturu kao i za širi kulturalni krug ljudi. Oni su svojevrsna franjevačka biblija, jer su tu sakupljeni temeljni dokumenti osamstoljetne franjevačke tradicije. Ukratko je predstavila svaku od tri cjeline, istaknuvši kako svaka sa sobom nosi i povijest ispitivanja autentičnosti brojnih znanstvenika i analitičara koji su proučavali svaku rečenicu i izraz, stilsku ekspresiju, svaki zapis, dokument i zabilješku brojnih knjižničnih rasutih kodeksa diljem svijeta.

Posljednji predstavljač bio je glavni urednik "Franjevačkih izvora" fra Pero Vrebac. Predstavio je dinamiku rada na izdanju. Istaknuo je, kako je rad započeo 7. ožujka 2008. godine, završen je 17. rujna prošle godine, kad je knjiga izašla iz tiska. S ponosom ističem da je ova knjiga plod zajedničkog rada cijele franjevačke obitelji u suradnji sa stručnjacima iz raznih područja, rekao je. Dajući osnovne napomene, istaknuo je kako je uz devet postojećih prijevoda iz 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća koji su jezički dorađeni, angažirano još 18 novih prevoditelja. Također je spomenuo izazove s kojima se kao glavni urednik morao uhvatiti u koštac, među kojima se posebno ističe neiskustvo u takvom poslu, kompleksnost pothvata, potreba stvaranja nove franjevačke terminologije i usuglašavanje kratica "Franjevačkih izvora". 

Posebno je upozorio na originalnost ovog izdanja koje se očituje u tri stvari. Četrnaest redaka "Prvog pisma vjernicima" sv. Franje na glagoljici, što nema ni u jednom drugom izdanju. Uz jedini srednjovjekovni manuskript iz Volterre koji donosi taj Franjin tekst, Ivančićev zbornik, s početka XV. st. je drugi manuskript koji sadrži dio tog pisma na hrvatskom jeziku. Druga posebnost je kompleksnost tekstova koji obuhvaćaju sva tri Reda franjevačke obitelji i koji predstavljaju zaokruženu cjelinu i jednako se tiču kako redovničkog tako i svjetovnog krila franjevačke obitelji. I na kraju tu je digitalno izdanje "Franjevačkih izvora" u obliku mrežne stranice koja će biti dostupna svima, bez obzira na različite preglednike i uređaje iz kojih se otvara.

Kao glavni urednik zahvalio je svima koji su sudjelovali kao prevoditelji, lektori, korektori, kao i onima koji su grafički uredili izdanje, a posebnu zahvalu je izrekao tehničkom uredniku fra Marijanu Karauli. Želim i očekujem da ovi "Franjevački izvori" uistinu budu vrela iz kojih ćemo crpsti izvornost naše franjevačke karizme, upoznajući sve dublje Franju i Klaru kako bismo, nadahnuti njihovim primjerima i sami vjernije ostvarivali evanđeoske vrednote u našem životu, zaključio je Vrebac.

 


Ispiši
Ocijeni: 4.1
12637 pregleda

Nema komentara

Anketa

Ustavi