Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9572
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Literatura » Recenzije knjiga » Radoslav Katičić: Litterarum studia

Radoslav Katičić: Litterarum studia

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 01.12.2009. 10:49

Recenzija: Vjerojatno je najbolje da za recenziju ovoga djela navedemo napis objavljen u povodu predstavljanja Litterarum studia.
«Knjigu »Litterarum studia«, s podnaslovom »Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja« istaknutoga hrvatskog klasičnog filologa i kroatista, akademika Radoslava Katičića, i prije nego što je predstavljena javnosti, u utorak u Matici hrvatskoj, već su mnogi proglasili najznačajnijim književnim događajem u ovoj godini. Na 760 stranica akademik Katičić rasvijetljuje rano srednjovjekovlje, najstarije razdoblje hrvatske povijesti i kulture u kojem je izgrađena hrvatska usmena i pisana književnost.
»Da bi opisao književnost i naobrazbu ranoga hrvatskog srednjeg vijeka, autor se morao služiti ne samo filološkim disciplinama, književnom poviješću, jezikoslovljem i folkloristikom, nego i dostignućima arheologije i povijesti, povijesti umjetnosti i hagiografije. Time se višestruko izložio mogućnostima prigovora znanstvenika-specijalista koji bi, u okviru svojih područja, mogli imati kakve primjedbe na način kako se služio dostignućima njihove discipline. Da se tako izložite, nije dostatna samo znanstvenička samosvijest: držim da je prije svega riječ o autorovu duboku uvjerenju da je takva knjiga nužna da bi se povijesnom tijeku koji zovemo hrvatskom književnošću odredilo ishodište i da bi se napisalo prvo poglavlje povijesti te književnosti«, riječi su prof. dr. Stjepana Damjanovića koje svjedoče o iznimnom znanstvenom radu akademika Katičića.
Kada je prije petnaest godina počeo pisati tu opsežnu i temeljitu studiju, akademik Katičić namijenio ju je Austrijskoj akademiji znanosti, koje je član, te ju je pisao na njemačkom jeziku, ali je, kako je rekao, od početka pomišljao i na hrvatsku verziju koju je objavila Matica hrvatska. U mozaiku kulturnih događanja u tom najstarijem razdoblju hrvatskog postojanja akademik Katičić je razmatrao prapovijesni kulturni razvoj, pitanja dolaska i pokrštenja Hrvata, kontinuitet latinske pismenosti u dalmatinskim gradovima, jezičnu indoeuropeizaciju između Save i Jadrana, uključivanje ilirskih zemalja u kulturni svijet antike, glagoljašku baštinu, najraniju književnost dalmatinsko-hrvatske crkve, kršćansku kasnu antiku, najstarije očuvane književne tekstove - sve do praga razvijenoga srednjeg vijeka.
Po riječima akademka Katičića, knjiga je nastala iz svijesti o tome da postoje pitanja što traže odgovore i da postoji dosta nakupljenog znanja koje omogućuje da se ti odgovori daju. Da je na mnoga pitanja o tom »tamnom« razdoblju hrvatske povijesti akademik Katičić odgovorio, uvjerit će se svi koji budu uzeli u ruke njegovo živo vrelo spoznaje.”