Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9570
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Literatura » Recenzije knjiga » Noel Malcolm: Povijest Bosne

Noel Malcolm: Povijest Bosne

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 01.12.2009. 10:51

Recenzija: Povijest Bosne Povijest Bosne Noela Malcolma je besumnje najpoznatija i najčitanija cjelovita povijest područja koje pokriva sadašnja Bosna i Hercegovina. Knjiga je to koja zbog svoga utjecaja u oblikovanju inozemnih predočaba o jednome od globalnih kriznih žarišta zavrjeđuje nešto širi osvrt.
Među mnogim vrijednostima koje knjiga uključuje nalazimo sljedeće: rijetkost je naći u relativno kratkom djelu cjeloviti prikaz prošlosti od početaka povijesti do razdoblja bosansko-hercegovačkog rata; prijegled ranijega, predturskoga doba je, uz određene zamjerke, vrlo detaljan; nijedna široko pristupačna druga knjiga ne sadrži toliko podroban i moderan prikaz kontroverze o srednjovjekovnoj Crkvi bosanskoj; period opadanja Osmanskoga carstva sjajno je pokriven, a suvremena je povijest (poglavito 20. stoljeće) pregledno prikazana-pogotovo ako se uzme u obzir zamršenost političkih igara i spletki koje su pratile razdoblje od 1918. do 1991. Konačno, autorov živi publicistički stil, protkan bizarnim anegdotama kao u engleskih putopisaca 19. stoljeća po egzotičnim zemljama, doprinosi čitkosti knjige i o temama koje inače zamaraju prosječnoga čitatelja.
No, nažalost, isto tako su brojne i mane Malcolmove Povijesti Bosne. Središnji nedostatak toga rada nije u vidljivom iskrivljavanju ili krivotvorenju navedenih podataka, nego u odabiru tema i prešućivanju mnogih činjenica koje ne idu u prilog autorovoj glavnoj intenciji, a koja se može sažeto prikazati kao teza o neprekinutom povijesnom trajanju bosanske političke jedinice od početaka društvenog ustroja u ranome srednjem vijeku. Tomu je narativnom središtu podređena druga ključna pripovijest: postanak i rast nacionalnoga bića Bosanskih Muslimana/Bošnjaka. Nedopustivi je ( premda najvjerojatnije namjeran ) prijevid pisca koji opisuje sveukupna zbivanja i sukobe na jednome području, uzrokovane ( nakon odlaska starih feudalnih imperija s povijesne scene ) prije svega vjersko-narodnosnim ustrojem i divergentnim stremljenjima nacija koje žive u Bosni i Hercegovini- ne prikazati proces postanka nacionalnih identifikacija i ideologija u cijelome području. Budući da je žarište ove povjesnice sudbina Bosanskih Muslimana, nimalo ne čudi što je, kroz cijelu knjigu, autor minorizirao hrvatsku i srpsku ulogu u oblikovanju BiH-civilizacijski, demografski, kulturno i ideološki.
Sukladno tomu, auktor je dosljedno ignorirao hrvatsku (a i srpsku) predosmansku kulturnu baštinu koja je nastala na ozemlju sadašnje Bosne i Hercegovine. Općenito, Malcolmov je prikaz kulturnoga nasljeđa BiH površan i uglavnom ostaje na anegdotalnoj razini. Neupućeni čitatelj ne može iz Povijesti Bosne izvući jednostavni zaključak koji bi bio porazan po vjerojatne auktorove ciljeve: sva je predislamska i neislamska civilizacijska baština nastala na tlu Bosne i Hercegovine isključivo hrvatska ili srpska, od spomenika pismenosti i književnosti do likovne umjetnosti.
Jednu je od najvažnijih prijelomnica koje su odredile budućnost Bosne i Hercegovine, islamizaciju, Malcolm prikazao na potpuno neodgovarajući, skoro ignorantski način. Autor nije krivotvorio podatke, ali je, prešutjevši ili minorizirajući osmanlijski teror nad kršćanskim podanicima (što je bilo glavnim uzrokom većega dijela prelazaka na islam), dao lažnu sliku o tobožnjem «idiličnom» (ili neuvjerljivo snošljivom) međuvjerskom životu tijekom turske vladavine. Njegove razjasnidbe o uzrocima i procesima islamizacije su plošne i tendenciozne- i tu je kao povjesničar počinio «smrtni grijeh», grijeh propusta. Budući da je nedavni rat Bošnjaka-muslimana, Srba i Hrvata u BiH nastao zbog sraza nacionalnih ideologija, Malcolm je, ne prikazavši kako su i otkuda nastale te nacije i pripadajuće nacionalne ideologije koje su se tijekom prošlosti (a najčešće u 20. stoljeću) sukobljavale- površno i nedostatno obavio zadatak povjesničara kao tumača i razjasnitelja opisanih zbivanja. Primjeri toga su slabašni opis 2.svj.rata na tlu Bosne i Hercegovine, kao i neprimjeren prikaz ideologije «jugoslavenstva» koja je odigrala kontroverznu, a vjerojatno i kobnu ulogu u povijesti.
Zato valja reći da knjiga Noela Malcolma Povijest Bosne, u cjelini vrijedno štivo, zaslužuje pohvale kao publicističko-povijesni oris toga područja, no, zbog svoje namjene vida inteligentno sročene pro-muslimanske promičbe, ne može biti prihvaćena kao «neutralna» povjesničarska obradba ove zanimljive teme.