• Povratničke tegobe Hrvata (238354)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (175334)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (105028)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (99575)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Proširuje se odgovornost za zločine nad Hrvatima Bugojna

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 10017
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Povijest » Srednjovjekovna Bosna » Rubnost Bosne

Rubnost Bosne

Od tipicno "rubnih podrucja", kakvima bijahu Istra ili Dubrovnik, Bosna se temeljito razlikovala bitnom znacajkom: drzavnom i dinastickom samostalnoscu, te drustvenom i vjerskom zasebnoscu. Unatoc izrazitoj individualizaciji Bosna je u hrvatskom srednjovjekovlju bila vaznim podrucjem drustvenog spajanja. Njezina je uloga u drustvenom razvoju hrvatskih zemalja ovisila o dva cinitelja: o geopolitickom smjestaju i o slozenosti njezinoga unutarnjeg ustrojstva. Oba bijahu vazna i jedan o drugome ovisna, ali je upravo prirodni smjestaj bio odlucujucim u njezinoj srednjovjekovnoj povijesti i u njezinu odnosu prema hrvatskom kraljevstvu.

Prvobitna Bosna ili "zemljica Bosna" (to horion Bosona) se prvi put spominje u sredini X. stoljeca u djelu Konstantina Porfirogeneta De administrando imperzo, i to kao sastavni dio Srbije, tj. drzave kneza Caslava, ali ipak od nje jasno odijeljena.Ta se prvobitna Bosna prostirala na visoravni oko gornjeg toka rijeke Bosne. Od susjednih je podrucja bila odijeljena razvodnim planinama prema rijekama Vrbasu, Neretvi i Drini. Da bi se mogla razvijati, Bosna se iz te zasticene jezgre morala siriti na sve strane. Kako je prema izricaju Vjekoslava Klaica ona "vec od prvog casa bila na razmedji zivlja hrvatskoga i srbskoga", sto znaci izmedju dvije prevladavajuce drzavne i etnodrustvene jezgre na juznoslavenskom podrucju, hrvatske i srpske, Bosna se u srednjem vijeku sirila i prema hrvatskom (vise) i prema srpskom (manje) prostoru.

Ako, dakle, zeli objasniti drustvenu slozenost srednjovjekovne Bosne, povjesnik mora pratiti oba ta glavna smjera njezina prostornog sirenja i, dosljedno tome, oba smjera iz kojih su prema Bosni dopirala i iz nje jednako tako zracila zapadna i istocna drustvena djelovanja.