Po pričama ramskih lovaca vukovi su se u zdanje vrijeme namnožili u tolikom broju da bi mogli postati prijetnja za sigurnost građana i njihove imovine, javljaju lokalni mediji.
Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan primio je vrhovnog poglavara Katoličke crkve papu Franju. Nakon razgovora s papom, Erdogan mu je pokazao i čuvenu Ahdnamu koju je Mehmed II Fatih prije točno 551 godinu, nakon osvajanja Bosne 1463. godine, izdao bosanskim franjevcima na polju Milodražu kod Kiseljaka.
Danas je na Čerigaju otkriveno spomen-obilježje prigodom 170-e obljetnice uspostave Franjevačke provincije u Hercegovini. Uz veći broj franjevačke braće i vjernika brončani reljef rad akademskog kipara Stipe Sikirice otkrio je širokobriješki gvardijan fra Tomo Puljić a blagoslovio fra Miljenko Šteko provincijal Hercegovačke franjevačke provincije.
Večernjak navodi kako je, bez obzira na ishod međustranačkih razgovora u trokutu SDA-DF-HDZ BiH, izvjesno da se podjela dvije ključne nacionalne pozicije neće mijenjati te da će Hrvatima pripasti mjesto predsjednika Federacije, a Bošnjacima pozicija entitetskog premijera.
Izborni rezultati, ali i stabilna koalicija dali su za pravo strankama okupljenim oko Hrvatskog narodnog sabora, koje predvodi HDZ BiH, da zatraže premijerske pozicije u Hercegovačko-neretvanskoj i Srednjobosanskoj županiji.
Premijer Zoran Milanović u ponedjeljak i utorak ide na miniturneju po središnjoj Bosni. Riječ je o radnom posjetu. Iz ureda premijera naglašavaju kako Milanovićev posjet treba gledati u kontekstu njegovih državničkim obveza da skrbi o Hrvatima koji žive u susjednoj državi, posebice o područjima gdje živi veliki broj Hrvata. Upravo zbog toga Hrvatska pomaže s vrlo značajnim sredstvima kulturne, obrazovne i druge projekte u središnjoj Bosni. Premijer Zoran Milanović posjetit će Sarajevo, Vareš, Kreševo, Novu Bilu, Vitez, Žepče i Jajce.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović u sljedećih 15 dana, odnosno u prvoj polovini prosinca, službeno će posjetiti Vatikan. To će biti prvi Čovićev posjet inozemstvu nakon što je na općim izborima 12. listopada po drugi put izabran u Predsjedništvo BiH.
Kako podsjeća Hrvatski Medijski servis Arifhodžić je bio veleposlanik BiH u Turskoj. To diplomatsko mjesto pripadalo je Bošnjacima. No, po isteku veleposlaničkog mandata u Ankari Arifhodžić se, tada već kao umirovljenik, izjasnio kao Hrvat da bi ga Komšić imenovao za veleposlanika u Italij, na poziciju koja prema raspodijeli veleposlaničkih pozicija pripada hrvatima. On je, kako saznaje sarajevski list, stigao ovih dana u Sarajevo, kako bi pokušao izlobirati svoj ostanak u Italiji do isteka mandata.
Vlasnik portala Poskok Ivan Šušnjar je naglasio kako je današnja kultura sjećanja zapravo rezultat potiranja sjećanja. Državni mediji, poput Federalne TV, ne mogu ništa mijenjati, nego to mogu raditi samo portali. Mi smo društvo s traumom, a veliki mediji su velike tvornice sjećanja. Zbog toga se samo kroz portale nešto može mijenjati, rekao je Šušnjar. To se nije svidjelo Duški Jurišić s FTV-a koja je odgovorila kako se upravo na Poskoku širi govor mržnje, kao i na brojnim forumima drugih portala.
“Ne smijemo se uplašeno povlačiti nego hrabro zauzimati stavove da smo i mi, kao narod i pojedinci, vrednovani jednakopravno kao i drugi”, kazao je kardinal Puljić dodajući kako je za opstanak Hrvata-katolika u BiH ključna obnova obitelji, jačanje vjere i narodnog zajedništva.
U pismu poslanom veleposlaniku RH u BiH Ivanu del Vechiu se navodi da mali broj biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci koja su zbog udaljenosti nedostupna svim glasačima utječe na slabu izlaznost i onemogućava ostvarivanje aktivnog i pasivnog biračkog prava hrvatskih državljana u BiH.
Gostujući u emisiji Intervju Radija Bosne i Hercegovine, na novinarsko pitanje hoće li razgovarati sa liderima stranaka ako bude probijen rok za formiranje vlasti, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je rekao: "To svakako, ako se probiju rokovi. Recimo formiranje Doma naroda. To je 30 dana poslije objavljivanja službenih rezultata. Ja sam to u više navrata već rekao i napisao. Ja ću isto napomenuti stranke da je to protuustavni čin. Mislim da su ovaj put lideri svjesni toga da ne mogu raditi isto kao prošli put i mislim da nikakva intervencija neće biti potrebna.”
Vlasnik kompanije Primorka iz Širokog Brijega, jedan od najbogatijih hercegovačkih tajkuna Marijan Primorac, uspio je u proteklih pola godine preuzeti punu kontrolu nad najvećom ''hercegovačkim divom'' Aluminijem d.d. Mostar, a nakon što je na dužnost direktora imenovan Nikica Ljubić, nećak Primorčeve supruge. Ljubića je Primorac na direktorsku poziciju „instalirao“ potkraj svibnja, uz svesrdnu pomoć Mehmeda Jahića, predsjednika Nadzornog odbora Aluminija, koji je, opet, na tu dužnost postavljen dva mjeseca ranije (u ožujku ove godine), odlukom Vlade Federacije BiH.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik upozorio je da nastojanje bošnjačkih političkih predstavnika da formiraju vlast na razini BiH sa strankama iz Saveza za promjene liči na situaciju iz Federacije BiH od prije četiri godine kada je uz pomoć međunarodne zajednice pokušano devastiranje izbornog pobjednika – HDZ-a BiH, što je rezultiralo zastojem u FBiH.
Na upit hoće li biti trećeg entiteta zamjenik predsjednika HDZ BiH Nikola Lovrinović odgovorio je “ako se bude moralo”, na što je član Predsjedništva BiH Emir Suljagić burno reagirao kazavši kako DF neće dozvoliti “realizaciju ratnih ciljeva”.