• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (162211)
• Povratničke tegobe Hrvata (160996)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (93327)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (88622)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Proširuje se odgovornost za zločine nad Hrvatima Bugojna

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9569
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » 450.000 građana BiH nema osnovno zdravstveno osiguranje

450.000 građana BiH nema osnovno zdravstveno osiguranje

Približno 450 tisuća građana Bosne i Hercegovine nema osnovno zdravstveno osiguranje, što znači da je upitna liječnička i uopće medicinska skrb za svakog sedmog stanovnika ove zemlje, piše Večernji list BiH.

Podaci su to nevladine organizacije Inicijativa i civilna akcija (ICVA). Iz ove mreže upozoravaju kako je jedan od glavnih razloga ovakvog stanja velika nezaposlenost i restriktivne mjere kod prijave na burzu rada, posebno u Federaciji. Naime, u ovom entitetu postoji rok u kojem se nezaposlena osoba mora prijaviti na burzu rada.

Stanje u entitetima

Ako to ne uradi u roku od mjesec dana, gubi pravo na zdravstveno osiguranje koje je zapravo jedina “privilegija” koju imaju stotine tisuća onih koji su evidentirani u zavodima za zapošljavanje. Mali je broj onih koji su preko burzi rada doista i došli do posla pa je javna tajna kako je zdravstveno osiguranje jedini motivirajući čimbenik nezaposlenima da se prijavljuju u ovu ustanovu. Broj onih koji su izgubili status na burzi rada, a time i zdravstveno osiguranje, povećan je nakon porezne revizije u kojoj su svi koji su imali bilo kakve prihode automatski brisani iz evidencije zavoda. U Republici Srpskoj ne postoji rok za prijavu na burzu rada, ali je i uz to broj onih koji nemaju zdravstveno osiguranje u tom entitetu nešto veći nego u Federaciji. Situacija bi, barem u Federaciji, mogla biti nešto povoljnija za one koji nemaju zdravstveno osiguranje ako se u novom entitetskom zakonu izbriše rok za prijavu na burzu rada. Time bi se mnogima koji danas nisu zaposleni i nemaju zdravstveno osiguranje na nekoj drugoj osnovi omogućilo da prijavom na burzu rada dođu i do besplatne zdravstvene skrbi.

Ranjivost zajednica

Pod motom “Zdravlje je pravo, a ne privilegija” ICVA je još prije nekoliko godina pokrenula kampanju kojom se apelira na zavode zdravstvenog osiguranja i zdravstvene ustanove da poštuju i primjenjuju zakon prema kojem svako dijete do 18 godina, osoba starija od 65 i trudnice/rodilje do šest mjeseci starosti djeteta, a koji nisu zdravstveno osigurani po drugoj osnovi, moraju imati bezuvjetnu besplatnu zdravstvenu zaštitu. Iz ICVA-e su u okviru kampanje upozoravali i da većina županija ne primjenjuje federalni zakon iz oblasti zdravstvene zaštite i osiguranja te je cilj kampanje bio motivirati građane da traže svoja prava. Na problem osiguranja zdravstvene skrbi za sve građane u BiH pozornost javnosti prije nekoliko godina skrenuo je i film bh. oskarovca Danisa Tanovića “Epizoda u životu berača željeza”, u čijem je fokusu jedna romska obitelj bez zdravstvenog osiguranja. Upravo su ranjive manjinske zajednice, poput romske, česte žrtve administrativnog onemogućavanja prava na osnovnu zdravstvenu skrb. Tu je i problem zdravstvene skrbi povratnika u ruralnim sredinama te neodgovarajući teritorijalni raspored zdravstvenih ustanova.