RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Hoće li ministar obrane BiH odgovarati za zločine nad Hrvatima Bugojna?

Napisano 22.04.2010. 13:39
Selmo Cikotić

SARAJEVO - Sudsko vijeće je prekinulo ispitivanje Selme Cikotića, svjedoka obrane jednog od optuženih za zločin nad Hrvatima u Bugojnu, kako se ne bi izložio krivičnom gonjenju.

„Imajući u vidu pitanja na koja ćete odgovarati, donijeli smo odluku da vam postavimo pravnog savjetnika jer samo tako mogu biti zaštićeni vaši interesi. Iskoristili smo tu zakonsku mogućnost jer nemate pravnu naobrazbu“, kazao je predsjedavajući Sudskog vijeća Davorin Jukić.

Cikotić je kazao kako mu nije poznato da postoji bilo kakav krivični postupak protiv njega u vezi s ratnim dešavanjima u Bugojnu. Međutim, kao pravnog zastupnika angažirao je odvjetnika Fahrudina Ibrišimovića koji je bio u sudnici, ali je zatražio da se odgodi suđenje kako bi se pripremili za daljnje ispitivanje.

Cikotić, sadašnji ministar obrane BiH, je pozvan kao svjedok optuženog Enesa Handžića, kojeg Tužiteljstvo BiH zajedno s Nisvetom Gasalom, Musajbom Kukavicom i Senadom Dautovićem tereti za zločine počinjene tijekom 1993. i 1994. godine nad Hrvatima koji su bili zatočeni u različitim objektima u Bugojnu.

U optužnici se navodi kako su Gasal, kao upravnik, i Kukavica, kao zapovjednik straže, bili odgovorni za funkcioniranje logora Stadion „Iskra“, u kojem je u nehumanim uvjetima bilo zatočeno oko 300 civila, dok se Handžić, bivši pomoćnik načelnika za sigurnost 307. motorizirane brigade Armije BiH, i Dautović, nekadašnji načelnik Stanice javne sigurnosti (SJB) Bugojno, terete za sudjelovanje u planiranju i zarobljavanju civila u tom gradu.

Cikotić je tijekom direktnog ispitivanja kazao kako su ratni zarobljenici u Bugojnu povremeno bili korišteni kao "radna snaga", te da je zapovjednik Donje brigade zatražio da budu angažirani za rad u Gornjem Vakufu, gdje su i otišli po odobrenju zapovjednika korpusa.

„Enver Zeljović je zatražio od mene da se zarobljenici upute na rad. Tražio sam odobrenje od Envera Hadžihasanovića, tadašnjeg zapovjednika korpusa, koji je meni bio nadređeni i on je odobrio da zatvorenici idu na rad“, kazao je Cikotić, koji je tada obavljao dužnost zapovjednika Operativne grupe Zapad čije je sjedište bilo u Bugojnu.

Envera Hadžihasanovića, zapovjednika Trećeg korpusa Armije BiH, Haški tribunal je osudio na tri i pol godine zatvora zbog "nesprječavanja okrutnog djelovanja u Glazbenoj školi Zenica 1993. godine".

Cikotiću je predočen dokument Tužiteljstva BiH, za koji je kazao kako je „naredbodavni“, a u kojem se traži da se uputi 50 zatvorenika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) zapovjednom mjestu Gornji Vakuf.

Tijekom ispitivanja, Cikotić je kazao kako je dobio izvještaj u kojem je navedeno kakoima oko 600-700 ratnih zarobljenika koji su smješteni na više lokacija, kao što su škole, tvornice, banke i slično, a koje su „praktično čuvale jedinice koje su ih zarobile“.

„Pojedinosti se ne sjećam. Znam da su u jesen 1993. godine ti zarobljenici prebačeni na Stadion 'Iskra' i da je broj reduciran jer su određeni pušteni. Ne sjećam se tko je bio nadležan za taj stadion. Nikada ga nisam obišao“, kazao je Cikotić, istaknuvši kako je tek naredne godine saznao da je odluku o formiranju zatvora na Stadionu „Iskra“ donijelo ratno predsjedništvo općine Bugojno, navodi BIRN Justice Report.

Nastavak ispitivanja Cikotića zakazan je za 29. travnja.


Nema komentara

Anketa

Ustavi