• Povratničke tegobe Hrvata (205615)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (167792)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (96852)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (94505)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9877
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Hrvatima ne daju novac za povratak, a 'poklanjaju' drugima

Hrvatima ne daju novac za povratak, a 'poklanjaju' drugima
 
Povratničke udruge i mjerodavne vlasti slažu se u ocjeni kako je za masovniji povratak u prijeratne domove najvažnija financijska pomoć u obnovi stambenih objekata i infrastrukture, te zapošljavanje.

Uložena sredstva

Iz državnih i entitetskih vlada tvrde da rade koliko mogu na ovom planu, ali podaci iz pojedinih općina jasno pokazuju kako su uložena sredstva nedostatna. Najočitiji primjer je Derventa, iz koje je tijekom rata protjerano hrvatsko i bošnjačko stanovništvo. Općina u kojoj je do početka rata živjelo skoro 22.000 Hrvata i više od 7.100 Bošnjaka, danas je poluprazna. Većina prijeratnih stanovnika nesrpske nacionalnosti nije se vratila, iako u udrugama koje okupljaju povratnike i izbjeglice tvrde da interes postoji.

Derventa i druge posavske općine specifične su po tome što su tijekom rata pretrpjele potpunu devastaciju i skoro da nije bilo niti jednog objekta koji nije bio oštećen ili uništen. Imajući u vidu te činjenice, slobodno se može ustvrditi kako 1,8 milijuna konvertibilnih maraka, koliko su u protekle tri godine u obnovu Dervente uložili država i entiteti, nije dovoljno za masovniji povratak građana. Od spomenutog iznosa, 1,05 milijuna maraka utrošeno je u sanaciju individualnih stambenih objekata, što je nedovoljno za obnovu jedne ulice, a ne brojnih naselja koja su uništena u ratu. U elektrifikaciju povratničkih stambenih objekata u Derventi država i entiteti su u zadnje tri godine uložili skromnih 360 tisuća KM, dok je za ono što se naziva "održivi povratak" investirano tek 270 tisuća maraka. Za interventnu pomoć osigurano je 125 tisuća maraka. Nešto više od 20 posto svih sredstava koje su država i entiteti od 2008. do 2010. godine uputili u Derventu kao pomoć povratku, odnosi se na Plehan, prostor koji ima poseban značaj za Hrvate Bosanske posavine. Ukupno 376 tisuća KM investirano je u projekte na području Plehana.
Značajnija sredstva odobrena su još za obnovu vodovoda u povratničkom naselju Velika te je obnovljeno nekoliko vjerskih objekata i saniran dio ceste u naselju Turski Lužani.

Loše strane

Većina interventnih sredstava u Derventi utrošena u nabavu osam motokultivatora s priključcima i dva plastenika. To je dovoljno za eventualno preživljavanje desetak povratničkih obitelji, a ostali Hrvati i Bošnjaci u Derventi čekat će neka bolja vremena za povratak.

Slična, ako ne i lošija situacija s financiranjem povratka je i u drugim općinama Bosanske Posavine, poput Modriče, Pelagićeva, Bos. Šamca i Bos. Broda.

Poražavajuće

Godišnje se vrati tek 400 ljudi
■ U cijeloj prošloj godini u svoje domove u BiH vratilo se manje od 400 raseljenih osoba i izbjeglica, što je čak tri puta manje nego 2008. godine. Ovaj podatak dodatno dobiva na težini ako se zna da je i 2008. godina bila vrlo "tanka" kada je u pitanju provedba Aneksa 7. Daytonskog sporazuma. Vrijeme očito nije saveznik povratka, pa se iz godine u godinu bilježi manji broj onih koji su se vratili u prijeratna mjesta življenja.

|VL|HB.org|