Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9589
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Institut za nestale osobe u BiH za sada odustaje od potrage za Bugojancima

Institut za nestale osobe u BiH za sada odustaje od potrage za Bugojancima

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 02.09.2011. 09:52

Zločin - Zašto nakon 18 godina nema ništa od potrage za ubijenim Hrvatima

Institut za nestale osobe u BiH za sada odustaje od potrage za Bugojancima

■ Istražili sve lokacije, tijela ubijenih nema, traži se iskaz nalogodavaca zločina
■ Institut za nestale osobe traži popis točnih lokacija s tijelima Hrvata
■ Uhićenje glavnih aktera zločina sprječava službena politika u BiH

Bez uhićenja i priznanja ključnih osoba koje su 1993. godine izdale zapovijed o likvidaciji 20 Hrvata iz Bugojna, stručnjaci iz Instituta za nestale osobe BiH teško će uspjeti pronaći njihove posmrtne ostatke. Aktivnosti na traženju nestalih bugojanskih Hrvata, koje su intenzivirane u prvoj polovici ove godine, bit će do daljnjeg, kako doznajemo, stopirane.

Prvi potez

Prvi potez trebaju povući Sud i Tužiteljstvo BiH i uhititi ključne čelnike ratne bugojanske vlasti, koji jedini znaju kad su, kako i gdje likvidirani Hrvati. To se, prije svega, odnosi na Dževada Mlaću, ratnog načelnika općine Bugojno. On se početkom godine na suđenju bugojanskim zapovjednicima Armije BiH suočio s ozbiljnim dokazima iz tog ratnog razdoblja koji ga terete za smrt i nestanak bugojanskih Hrvata. Okrivljeni Enes Handžić, čovjek koji je osuđen na osam godina zatvora za zločine počinjene nad bugojanskim Hrvatima, prvi put je pred sucima i tužiteljima otkrio informaciju da je u lipnju 1993. od optuženog Senada Dautovića, bivšeg visokog zapovjednika Armije BiH, dobio zapovijed „da istraži i napravi popis od 100 'najekstremnijih' zarobljenih pripadnika HVO-a“. Nekadašnji pomoćnik načelnika za sigurnost 307. brigade Armije BiH Enes Handžić sudskom vijeću, kako prenosi agencija BIRN, predao je na uvid svoj ratni dnevnik u kojem je, među ostalim, navedeno kako je njegov zadatak bio da „ispituje zarobljenike koji će se prebaciti u Zenicu ili Travnik radi procesuiranja“. Teško je bilo saznati tko je civil, a tko ne.

Mlaćo tako odlučio

Zapovjednike sam stavljao na popis, a oni koji nisu vojno djelovali, pušteni su, otkrio je Handžić. Na popisu najekstremnijih Hrvata iz Bugojna, za koji je znao i tadašnji ratni načelnik Bugojna Dževad Mlaćo, nalazilo se i 26 hrvatskih zarobljenika koji nikada nisu prebačeni na procesuiranje u Zenicu.
„Čuo sam da je Dževad Mlaćo tako odlučio. Imali smo informaciju da je to iz sigurnosnih razloga i da će izmještanje zatvorenika biti kasnije dogovoreno“, kazao je Handžić.
Tijekom svjedočenja Handžić je potvrdio da su zarobljenici bili smješteni u više objekata u gradu, odakle su premješteni na nogometni stadion Iskra u Bugojnu, gdje su zarobljenici HVO-a bili brutalno premlaćivani i zlostavljani.

ISKAZ ENESA HANDŽIĆA

Dževad Mlaćo je zapovijedao!

■ „Imao samo saznanja da se zarobljenici koriste za rad na prvoj crti. Skupljali su leševe i vršili asanaciju terena. To je bila odluka Dževada Mlaće, odnosno Ratnog predsjedništva općine Bugojno", kazao je Handžić.
Prema Handžiću, nekoliko zarobljenih Hrvata preminulo je od posljedica premlaćivanja u prostorijama BH banke", kazao je na Sudu BiH osuđeni Enes Handžić.
Politički zaštitnici ratnog načelnika Bugojna Dževada Mlaće i aktualnog ministra obrane BiH Selme Cikotića čuvaju ih od suda.

| VL | HB.org |