• Povratničke tegobe Hrvata (205921)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (167820)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (96879)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (94543)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9879
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Ivo Andrić 120 godina poslije

Muzej grada Zenice

Ivo Andrić 120 godina poslije

Autori su izložbom nastojali predstaviti razne aspekte Andrićeva života, dok je o svojim susretima s Nobelovcem govorio književnik Kemal Mahmutefendić

Povodom 120 godina od rođenja bosanskog nobelovca Ive Andrića, u Muzeju grada Zenice otvorena je izložba koju će posjetioci moći vidjeti do 7. prosinca.

Riječ je književno-povijesnoj izložbi u kojoj su autori, Adnadin Jašarević, Tijana Stojanović i Alen Karamehić, nastojali predstaviti razne aspekte Andrićevog života - npr. Andrić diplomata - kao i interpretacije njegovog djela u teatru i filmu.

Svojevrsnu uvertiru u otvorenje izložbe dao je književnik Kemal Mahmutefendić govoreći o njegovim susretima sa Andrićem.
Ovo živo svjedočanstvo dodalo je izvjesnu dozu topline i postavci, činilo se da će - kada bi to bilo moguće - Andrić osobno iskoračiti iz sjenke pred posjetitelje.

O značaju Andrićevog djela govorio je i Mirko Trifunović, ministar za nauku obrazovanje, kulturu i sport Zeničko-dobojske županije, koji je istakao da Andrića i njegovo djelo obilježava neraskidiva povezanost sa Bosnom.

Najčešće postavljano pitanje u naše vrijeme - pitanje je Andrićevog ideniteta. Zar bi utvrđivanje tog identiteta moglo uticati na njegovo ogromno djelo.
 „O Andriću pisali su mnogi, i pisali su svašta. Za njega su se otimali, svojatali ga, ali i odbacivali. Andrić i njegova literatura postali su mjesto sukoba različitih ideologija, a ideologijama nije mjesto u nauci o književnosti. Andrićevo djelo, čitano kao istoriografski, a ne književni tekst, primano je s jedne strane kao bezuvjetna istina, a s druge strane kao čista laž. Jedni su u njemu prepoznavali povijesne činjenice, a drugi vidjeli mržnjom natopljenu krivotvorinu. Međutim, i jedni i drugi podredili su tekst vantekstualnom kontekstu, i jedni i drugi prekrajali su prošlost u skladu sa svojim ideološkim fokusom, i jedni i drugi upali su u zamku izgradnje homogenog identiteta Bosne i njenih nacija. Jer, ideologije su, po svojoj definiciji, sklone povlačenju strogih granica, između 'nas' i 'drugih', između istine i neistine, smisla i besmisla, normalnog i nenormalnog, moralnog i nemoralnog... One odbacuju mnogoznačnost i alternativnu mogućnost“, napisala je Tijana Stojanović.

Kako, pod tim prigušenim svjetlom ideologije, interpretirati Andrića? Kako čuti i osjetiti polifoničnost njegovih tekstova uronjenih u povijest Bosne? Kako čitati pluralnost i rubnost bosanskog identiteta u odnosu na Istok i Zapad?

Ivo Andrić je, veli Tijana Stojanović, autentični predstavnik Bosne i njene kulture. Njega nije moguće definirati po uskim nacionalnim i ideološkim mjerilima. Od Bosne satkan, on je uspio nadvisiti njenu fragmentarnost i međusobnu izoliranost njenih dijelova. Uspio je u svojim djelima obuhvatiti taj začudni i kompleksni svijet u cjelini, sa svim njegovim razlikama. Njegova književnost nije i ne bi smjela biti središte izgradnje nacionalnog identiteta i ideološke produkcije neprijatelja, već naprotiv - u njoj možemo prepoznati jedino čvrsto i sigurno mjesto našeg složenog, bosanskohercegovačkog, identiteta.

| Oslobođenje | HB.org |