RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Kecmanović: Ideja o cijeloj BiH kao isključivo bošnjačkoj zemlji uhvatila je duboke korijene

Napisano 10.02.2017. 21:13

Profesor Nenad Kecmanović izjavio je kako je Dragan Čović prvi lider HDZ-a BiH koji je bliži Banjaluci nego Zagrebu, odnosno predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku nego predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović i nadbiskupu vrhbosanskom Vinku Puljiću.

Kecmanović kaže kako se Hrvati u Federaciji BiH nalaze pod bošnjačkom dominacijom, te da su, ukoliko se pogleda prošlost, u savez sa Bošnjacima i u zajednički entitet ušli nevoljno, na nagovor Zagreba i Vatikana.

On ističe kako su se Hrvati u BiH dragovoljno odrekli Herceg-Bosne, a da su poslije toga neprestano očekivali, posebice otkako je Hrvatska ušla u EU, da će s te strane dobiti pomoć da im se osigura ili ravnopravnost ili da im se vrati treći entitet.

“Međutim, te akcije po europskim kuloarima su postojale, ali zasad ne daju nikakav rezultat”, rekao je Kecmanović za “Sputnjik”, prenosi Srna.

On navodi da Katolička crkva nije spremna da hrvatski samostani, koji su rezultat stoljetnog misionarenja franjevaca, ostanu izvan granica trećeg entiteta.

Kecmanović ocjenjuje kako je priča o trećem hrvatskom entitetu sada samo povod da Hrvati iskažu nezadovoljstvo i da jednim praktičnim političkim potezom reagiraju na inicijativu koja dolazi iz Sarajeva od bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

On ističe kako srž njihovog nezadovoljstva leži u činjenici da je ideja o cijeloj BiH kao isključivo bošnjačkoj uhvatila duboke korijene u narodu.

“Vrlo će te teško dobiti neki racionalan, razuman odgovor po čemu bi to tako bilo, ali kao što biva u politici i ideologiji, ta ideja je sve prisutnija i ona samim tim ugrožava druga dva naroda”, rekao je Kecmanović.

Kao argumenti za tu ideju, kaže Kecmanović, spominju se kako su samo Bošnjaci branili Bosnu, kao i da Srbi i Hrvati imaju rezervne domovine, a Bošnjaci nemaju.

“Spominju se i još neki potpuno neosnovani argumenti koji u masama prolaze. Što je to dalje od realnosti, to sve više impregnira svijest mladog bošnjačkog svijeta s pretenzijom da se i realizira. To izaziva strah i obrambenu reakciju druga dva naroda”, kaže Kecmanović.

Govoreći o vjerskom utjecaju u BiH, Kecmanović ističe kako od početka postoji sprega i jedinstvo između SDA i Islamske vjerske zajednice.

Kecmanović pojašnjava da kod Bošnjaka na čelo nacionalnog pokreta devedesetih godina prošlog stoljeća nisu došli sekularni nacionalisti, kao što je bio slučaj kod Srba i Hrvata, već vjerski radikali kojima je suđeno u sarajevskom procesu.

Kada je riječ o glavnom imamu najveće sarajevske džamije Kralja Fahda Nezimu Haliloviću, koji je zaprijetio bacanjem prokletstva na bošnjački politički vrh ukoliko odustane od zahtjeva za reviziju tužbe BiH protiv Srbije, Kecmanović kaže da je on “vrlo opasna pojava”.

“Halilović je tijekom rata, za razliku od Alije Izetbegovića i Mustafe Cerića koji su vodili politiku iz sarajevskih kabineta, bio na frontu. U jednoj ruci je držao Kuran, a u drugoj „kalašnjikov“, rekao je Kecmanović.

On podsjeća da je džamiju Kralja Fahda izgradila Saudijska Arabija, te da je saudijski dvor sponzor vehabijskog pokreta, pa i njegove ispostave u BiH.

“Ta džamija baca u sjenu Begovu džamiju, koja je bila sjedište umjerenog bosanskog islama. Ta simbolika upućuje na realan proces da zapravo vehabije preuzimaju glavnu riječ u bosanskom islamu”, kaže Kecmanović.

On navodi kako je Halilović, koga zovu muderis, što nije samo vjeroučitelj islama, nego i uzor koji trebaju slijediti njegovi sljedbenici, poznat kao vrlo radikalan.

 

“U novije vrijeme on je izmaknut iz Islamske vjerske zajednice i neformalno se pojavljuje kao oponent njenoj politici da eliminira takozvane paradžemate, a tu je prije svega riječ o vehabijama. Tu se muderis pojavljuje kao paralelni sustav koji će biti još moćniji jer raspolaže neusporedivo većim financijskim sredstvima”, rekao je Kecmanović.


Nema komentara

Anketa

Ustavi