RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Krš je svjetska vrhunska vrijednost, bogatstvo koje ne koristimo

Napisano 15.10.2012. 09:25

Međugorje – Sa znanstveno-stručnog skupa „Čovjek i krš“ održanog u Bijakovićima

Krš je svjetska vrhunska vrijednost, bogatstvo koje ne koristimo

Priredio: Ivo Lučić

Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš“, okupio je od 13. do 16. listopada 2011. u Bijakovićima - Međugorju 74 sudionika iz 7 zemalja, koji su razmatrali probleme suvremenih pristupa istraživanju, korištenju i zaštiti Dinarskog krša.

Znanstvenici iz Slovenije, Hrvatske, Italije, Srbije, Crne Gore, Španjolske te Bosne i Hercegovine, nastojali su nakon 20 godina obnoviti karstološku tradiciju po kojoj je BiH bila regionalno aktivna.

Skup koji su organizirali Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Sveučilište „Hercegovina" iz Bijakovića i Centar za krš i speleologiju iz Sarajeva, a pokrovitelj mu je bio predsjednik Federacije BiH Živko Budimir.

Predstavljeno je 36 usmenih izlaganja, od čega je održano sedam pozivnih predavanja, te 14 postera, te održana cjelodnevna ekskurzija Posuško polje, Duvanjsko polje, Livanjsko polje i natrag. Najviše radova izlagano je sekcijama morfologije i okoliš, te po četiri u sekciji biologija te kultura i turizam. 

U više radova je izražena zabrinutost aktualnim modelom upravljanja Dinarskim kršem, osobito njegovim dijelovima u BiH, jer, kako su istaknuli, donosi kratkoročno korist koju premašuje dugoročna šteta. Također, predstavljeno je niz radova koji tragaju za standardima upravljanja vodama u kršu sukladno europskom zakonodavstvu. Posebno zadovoljstvo sudionika predstavljalo je nekoliko mladih autora iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji su se solidnim radovima prvi put pojavili u svijetu istraživanja krša.

Dinarski krš dugo je imao vodeću znanstvena uloga u svijetu istraživanja krša, koja je posljednjih desetljeća dovedena u pitanje zbog kompliciranih pitanja razvoja reljefa Dinarskog krša i otkrića novih područja krša izvan Europe, rekao je jedan od uvodničara Andrej Mihevc. On je predstavio novu skica znanstvenog objašnjenja razvoja reljefa Dinarskog krša kao pokušaja izlaska iz te slijepe ulice.

Nadja Zupan – Hajna je predstavila rezultate dvadesetogodišnjih istraživanja koji pokazuju da su pećine u Dinarskom kršu starije od pet milijuna godina, što je višestruko premašilo ranija shvaćanja. One su pokazatelj razvoja krškog reljefa u Dinaridima.

Važnost skupa se ogleda i u nastojanju stručnjaka da Bosna i Hercegovina počne pratiti snažne promjene koje se nameću u upravljanju kršem po kriterijima održivog razvoja, koje je UN prihvatio još 1991. godine. Također, izražena su nastojanja k razvoju cjelovite karstologije, tj. znanosti o kršu, koja bi obuhvatila sva pitanja uravnoteženog istraživanja odgovornog upravljanja kršem.

Sudionici skupa su se na stručnoj ekskurziji sastali sa aktivistima udruga iz Duvanjskog polja i s njima podijelili zabrinutost izazvanu najavama gradnje novih hidrocentrala i termocentrala, ocjenjujući da bi to bio snažan napad na iznimne prirodne vrijednosti ovih polja, koja su po njima poznata širom svijeta.

Znanstveno-stručni odbor skupa najavio je tiskanje zbornika odabranih radova, te namjeru da nastavi održavati skup.

| speleologija.hr |


Nema komentara

Anketa

Ustavi