Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9877
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Mlaćo priložio dokumente kojima je dokazao da se protiv njega ne vodi nikakav kazneni postupak

Mlaćo priložio dokumente kojima je dokazao da se protiv njega ne vodi nikakav kazneni postupak

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 04.12.2010. 08:46

Poslije rata - Ministarstvo prosvjete SBZ-a istražilo slučaj zapošljavanja Mlaće u Gimnaziji

Mlaćo priložio dokumente kojima je dokazao da se protiv njega ne vodi nikakav kazneni postupak

Ratni načelnik Bugojna Dževad Mlaćo, kojeg bugojanski Hrvati smatraju glavnim kreatorom politike progona 15 tisuća Hrvata iz Bugojna te brojnih zločina počinjenih u proteklom ratu nad pripadnicima ovog naroda, formalno je «čist kao suza». Sažetak je to odgovora koji je ovih dana Ministarstvo prosvjete Srednjobosanske županije uputilo Koordinaciji udruga proisteklih iz Domovinskog rata Bugojna na njihovo traženje da se ispita kako je Mlaćo, s krajnje sumnjivom ratnom prošlošću, mogao dobiti posao nastavnika u Gimnaziji u Bugojnu. A Mlaćo je, uz prijavu na natječaj za upražnjeno mjesto nastavnika matematike, uz ostalo, priložio i uvjerenje o nekažnjavanju, kao i uvjerenje da se protiv njega ne vodi kazneni postupak. Uvjerenje o nekažnjavanju izdala mu je Policijska postaja Bugojno, a potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, Mlaćo je pribavio u Županijskom sudu u Novom Travniku. «Pravne osnove da se u svjetlu postojećih propisa Dževadu Mlaći ospori pravo zasnivanja radnog odnosa u školi - nema», stoji u odgovoru ministarstva koji potpisuje ministrica Greta Kuna. Iako je formalno i pravno Dževad Mlaćo čist, njegove žrtve i njihove obitelji neće prestati tražiti pokretanje njegove odgovornosti za progon i zločine nad Hrvatima koji su, uvjereni su, počinjeni upravo po Mlaćinu nalogu, potvrdili su nam u Koordinaciji bugojanskih udruga.
Krive ga i za otvaranje na desetke logora kroz koje je prošlo više od dvije tisuće hrvatskih zatočenika, za ubojstva i torture nad zatočenicima te nasilno odvođenje 23 hrvatska zatočenika, od kojih se njih 20 još uvijek vode kao nestali. Žrtve politike Dževada Mlaće uvjerene su da je pravosuđe u ovom slučaju potpuno zakazalo, i to usprkos čvrstim i neoborivim dokazima kojima raspolaže. Najvažniji od njih ratni je Mlaćin dnevnik u kojemu je sam napisao "kako sve Hrvate treba istrijebiti". Mlaćo je to skoro i učinio, a mjestom zločina ne samo da se slobodno šeće, već mu je uspjelo i vratiti se na prijeratni posao.

| VL | HB.org