Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9568
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Sarajevo: Predstavljena knjiga o stradanju Hrvata u Trusini

Sarajevo: Predstavljena knjiga o stradanju Hrvata u Trusini

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 14.04.2017. 23:08

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) predstavilo je na pres-konferenciji knjigu „Ratni zločin u Trusini - presude“, treću iz edicije „Ratni zločini - transkripti presuda sudstva u BiH.

Predsjednik Uduženja Edvin Kanka Ćudić rekao je da ratni zločin pripadnika Armije RBiH nad Hrvatima, najviše civilima, u Trusini kod Konjica 16. travnja 1993. godine, nije dobio odgovarajuću medijsku pažnju svjetskih TV stanica. Mediji su obavijestili o ratnom zločinu Hrvatskog vijeća obrane nad Bošnjacima, koji se istog dana dogodio u selu Ahmići kod Viteza.

U Trusini su 16. travnja 1993. stradala 22 Hrvata, od kojih su 15 bili civili, među njima i nekoliko žena, te sedam pripadnika HVO-a koji se se prethodno predali jer su im porodice bile zarobljene. Žrtve su strijeljane pred očima preživjelih žena i djece, podsjetio je Ćudić.

Priča o Trusini se nastavlja dvodnevnim zarobljeništvom i progonstvom preživjelih, pljačkanjem njihove imovine i potom paljenjem kuća te upornim traženjem rodbine da se tijela žrtava ljudski pokopaju. Nakon punih 570 dana iscrpljujućih i mučnih pregovaranja s predstavnicima Bošnjaka, došlo je do razmjene i pokopa poginulih u Ljutom Docu (Široki Brijeg) 14. studenog 1994. Međutim, tek 13. studenog 2004. premješteni su posmrtni ostaci iz groblja u Ljutom Docu. Ovog puta su na groblje u Trusini prenesena tijela devetoro poginulih, a ostaci nekih žrtava su ranije odvezena na druga groblja u mjestima gdje su se nastanile njihove obitelji - rekao je Ćudić.

Ljudi koji su preživjeli zločin, njih oko 150, bili su zarobljeni i smješteni u jednu kuću. Tu su prenoćili i razmijenjeni su nakon dva dana.

Rasema Handanović Zolja osuđena je za zločin u Trusini na pet i po godina nakon prihvaćanja nagodbe s Tužiteljstvom o njenom priznanju krivice.

Ona je prva žena kojoj je Sud Bosne i Hercegovine izrekao presudu za ratni zločin, što se desilo 2012. godine.

Edin Džeko je, kao i Handanović, zbog zločina u Trusini izručen Bosni i Hercegovini iz Sjedinjenih Američkih Država, te pravosnažno osuđen na 13 godina.

Sud BiH je zbog ovog zločina izrekao i presudu od 15 godina Nihadu Bojadžiću, Nedžad Hodžić je osuđen na 12, a Mensur Memić na deset godina. Dževad Salčin i Senad Hakalović su pravosnažno oslobođeni odgovornosti.

Postupak protiv Zulfikara Ališpage je odvojen u ovom predmetu zbog njegove bolesti.

Dokumenti objavljeni u knjizi koju je danas predstavilo udruženje UDIK odnose se na pravne presude izrečene Edinu Džeki i Rasemi Handanović. U momentu izrade publikacije, predmet Memić i drugi bio je u žalbenoj fazi, tako da dokumenti nisu uneseni, što ostavlja mogućnost publiciranja u nekoj drugoj prilici, rekao je Edvin Kanka Ćudić.

Udruženje je najavilo da će u narednim mjesecima izaći i četvrta knjiga iz ove edicije „Ratni zločini u Višegradu - presude“. Dvije već objavljene knjige govore o zločinima u Brčkom (1992.-1995.) i na Kazanima.

Žrtve stradale 16. travnja 1993. u Trusini su: Jure Anđelić (ime oca Ante) rođ. 1926., Andrija Drljo (ime oca Ilija) rođ. 1947., Franjo Drljo (ime oca Ilija) rođ. 1942., Ante Drljo (ime oca Jozo) rođ. 1936., Ivan Drljo (ime oca Pero) rođ. 1939., Kata Drljo (ime oca Ivan) rođ. 1937., Kata Drljo (ime oca Mićo) rođ. 1918., Tomo Drljo (ime oca Andrija) rođ. 1926., Anđa Ivanković (ime oca Juro) rođ. 1936., Ilija Ivanković (ime oca Ante) rođ. 1936., Smiljko Krešo (ime oca Mirko) rođ. 1940., Ivica Krešo (ime oca Jure) rođ. 1935., Veljko Krešo (ime oca Andrija) rođ. 1934., Stipe Mandić rođ. 1923., Branko Mlikota (ime oca Andrija) rođ. 1925., Nedjeljko Krešo (ime oca Marko) rođ. 1953., Pero Krešo (ime oca Smiljko) rođ. 1961., Stipo Ljubić (ime oca Pero) rođ. 1961., Milenko Mandić (ime oca Stipe) rođ. 1961., Željko Blažević (ime oca Slavko) rođ. 1965., Ivan Drljo (ime oca Andrija) rođ. 1971. i Zdravko Drljo (ime oca Ivan) rođen 1962. godine.