Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9574
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » BiH » Slovenija pokušala zaraditi na ratu u BiH

Slovenija pokušala zaraditi na ratu u BiH

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 13.07.2014. 10:40

Slovenski Centar za istraživačko novinarstvo objavio je tekst u kojem opisuje kako je Slovenija tajnom diplomacijom pokušala zaraditi preko preprodaje oružja u BiH za vrijeme rata.

Prema riječima bivšeg veleposlanika Slovenije u Australiji, dr. Milana Balažica, slovenska premijerka na odlasku Alenka Bratušek je preko svog savjetnika za vanjsku politiku Petra Grka i uz pomoć tadašnjeg predsjednika Socijalnih demokrata Igora Lukšića bila upoznata s neuobičajenom ponudom trgovca oružjem Nikolaja Omana i čak u razgovoru s njim, preko svog savjetnika, čak davala uputstva. Sloveniji je Oman, kako piše CPNS, ponudio "dar" u obliku hipoteke nad zemljištem na kojem stoji rafinerija u Bosanskom Brodu.

Zapisi o razgovorima između kabineta premijerke Bratušek i drugih aktera iz dokumentacije Milana Balažica, koju je poslao medijima, se ne razlikuju mnogo od korespondencije između finskih, austrijskih i slovenskih aktera u aferi Patria, ali neuobičajen "dar" koji je Sloveniji navodno ponudio Oman je bez dvojbe povezan s trgovinom oružjem.

Ruske rakete za 60 milijuna dolara

Nalazi stranih istražitelja i tužitelja, knjige i članci objavljeni u inozemstvu pokazuju da se zapravo radilo o poslu između Omana i Radovana Karadžića, koji se sastojao od nabave ruskih bacača raketa i raketa tipa BM-30 Smerč, kao i nuklearnog materijala vrijednog 60 milijuna dolara. U zamjenu za oružje je navodno založeno zemljište u Palama na kojem se nalazi rafinerija Bosanski Brod.

Ugovor između Omanove tvrtke Orbal Marketing Services Ltd., registrirane u Liberiji, i vlade Republike Srpske, koju je zastupao premijer Dušan Kozić, se odnosi na zajam od 60 milijuna dolara, a potpisan je 28. veljače 1995. godine u Palama. Oman je, prema ugovoru, "posudio" Republici Srpskoj 60 milijuna eura na razdoblje od 45 dana, bez kamata, a iznos od 60 milijuna eura Omanu je vlada Republike Srpske trebala otplatiti u naturi i robi, uz pismenu suglasnost vjerovnika, odnosno Omana. Kao jamstvo za otplatu kredita vlada Republike Srpske je ponudila hipoteku nad rafinerijom Bosanski Brod.

Nekoliko dana kasnije, 3. ožujka 1995. godine, predstavnik Republike Srpske potpisao je potvrdu da je dio robe već isporučen, a kao svjedok se potpisao Omanov suradnik, talijanski trgovac oružjem Lorenzo Mazzega. O cijelom su slučaju još 1996. godine izvještavali strani mediji.

Ruski raketni sustav nije isporučen, tvrdio je 2004. godine Dušan Kozić, koji je s Omanom potpisao ugovor o kreditu u visini od 60 milijuna dolara. On je potvrdio da je rafinerija bila pod hipotekom 1995. godine, ali samo na mjesec dana. Tako da je na kraju cijeli posao propao, a Oman se nikada nije uspio upisati na zemljište u Bosanskom Brodu.

Oman prevario bosanske Srbe

Kako piše CPNS, Kozić je tvrdio da Omana nisu htjeli odmah odbiti te da su mu ponudili hipoteku nad nečim što predstavlja vrijednost i to je bila rafinerija u Bosanskom Brodu. Prema pisanju bosanskih autorica Medine Delalić i Suzane Šačić, nakon što je uhićen 1996. godine talijanski trgovac oružjem Lorenzo Mazzega je potvrdio da je između Omana i vlade Republike Srpske bio dogovoren posao vrijedan 60 milijuna dolara, a da mu je Karadžić na prvom sastanku u Palama uručio predujam od 6 milijuna dolara.

Istovremeno, Oman mu je predao kovčeg u kojem se navodno nalazilo rusko oružje, ali je prevario Karadžića - u kovčegu se nalazio kozmetički gel.

Najvjerojatnije se radi o događaju od 3. ožujka 1995. godine, kada je Mazzega u ime Omana potpisao potvrdu o djelomičnoj otplati kredita.

Balažiceva dokumentacija o tajnoj diplomatskoj aktivnosti vlade Alenke Bratušek s međunarodnim trgovcem oružjem potvrđuje da se radilo o Omanovom poslu s Radovanom Karadžićem.

Najviše predstavnike Slovenije ratni plijen nije smetao

Slovenski dužnosnici i diplomatski vrh te njihove obavještajne službe dokumenta koje je dostavio Oman, i drugi javni izvori koji govore o pozadini cijele priče oko "dara", očito nisu provjerili. Ili im je razum pomutio "dar" vrijedan nekoliko milijuna dolara u obliku hipoteke nad "naftom bogatim zemljištem" koji im je Oman nudio.

Oduševljenje "darom" koji je Sloveniji nudio Oman, a koje je vidljivo u prepiski između Igora Lukšića i Milana Balažica, otkriva da slovenske dužnosnike nije smetala činjenica da posluju s međunarodnim trgovcem oružja, koji je već nekoliko puta bio optužen za razna kaznena djela.

Umiješanost u cijelu priču sada negiraju i Alenka Bratušek i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.

Ipak, kako piše CPNS, prema korespondenciji između premijerke Alenke Bratušek, predsjednika Socijaldemokrata Igora Lukšića i tađašnjeg veleposlanika Milana Balažića, čini se kako je Slovenija i danas država čija vlada ne vidi problem u zarađivanju na račun krvavih ratova na području bivše Jugoslavije.

U slučaju da je posao između Radovana Karadžića i Omana bio uspješan i da se Oman upisao na zemljište u Bosanskom Brodu, Slovenija bi primanjem njegovog "dara" postala vlasnica spomenutog zemljišta, odnosno ostvarila bi ratnu dobit od trgovine oružjem i to u vrijeme embarga Ujedinjenih naroda.

index