• Povratničke tegobe Hrvata (215445)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (168655)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (97436)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (95638)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9911
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

ZADOVOLJAVANJE FORME U SLUČAJU 'SEJDIĆ I FINCI' NA ŠTETU JE HRVATA!

SARAJEVO - Sredina je ožujka, još nekih mjesec dana preostalo je do najavljenog dolaska europskog povjerenika za proširenje Štefana Fülea u Mostar i održavanja trećeg po redu sastanka na visokoj razini. Na političkoj pozornici u BiH oko europskih uvjeta postaje sve tješnje i gušće, a pomaka naprijed nema. Radne skupine ispred političkih stranaka na nižim razinama nisu uspjele doći do prihvatljivih tehničkih pojedinosti provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić i Finci'. Lider HDZ-a 1990. Božo Ljubić tu je kapitulaciju već na prvome koraku posredno priznao i potvrdio kako se u tu enigmu, ipak, moraju uključiti četvorica čelnika stranaka nove parlamentarne većine u FBiH. Ljubićeva izjava je i svojevrsna potvrda da se slučaj 'Sejdić i Finci' zapravo u cijelosti preselio u Federaciju i da u većem entitetu zapinje i u njemu treba tražiti rješenje gordijevoga čvora. Republika Srpska je, barem u ovom trenutku, amnestirana od ustavnih promjena i može spokojno sa strane promatrati muke i iscrpljivanja bošnjačkih i hrvatskih političkih aktera u Sarajevu i Mostaru.


Elektori

Ispada da se Milorada Dodika i Mladena Bosića tiče samo onaj drugi europski uvjet, uspostava mehanizma koordinacije oko najvažnijih europskih pitanja. Dakle, Dragan Čović, Božo Ljubić, Zlatko Lagumdžija i Fahrudin Radončić bi na sljedećem sastanku napokon trebali otvoriti karte i pokušati konačno približiti miljama udaljena stajališta oko načina izbora članova Predsjedništva BiH, odnosno izaslanika u domove naroda. Kako sada stvari stoje, suzio se krug promišljanja i prijedloga oko modela izbora dvojice članova kolektivnog šefa države iz FBiH. Nametnuta je priča o elektorima, makar je jasno kako broj izbornih jedinica ostaje i dalje kamen smutnje i velika barijera za konačni dogovor. Zlatko Lagumdžija navodno zagovara čak 12 izbornih jedinica, što je, po prvim i stidljivim reagiranjima iz stožernih stranaka, razvodnjavanje cijeloga procesa. Uvijek visi u zraku famozno jamstvo Hrvatima da im drugi “nikada više” neće birati člana Predsjedništva BiH. Kako se približava zadani rok domaćim političkim elitama, konac ožujka, i datum dolaska povjerenika Fülea, raste stanoviti pritisak da se končano otkoči europski put BiH i stupi na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Europski diplomati bi pod svaku cijenu željeli da se provede presuda u slučaju 'Sejdić i Finci', čak i površnim pristupom bez zakopavanja duboko ispod površine. Takav pristup apsolutno nije od koristi za Hrvate. Dapače, on je vrlo štetan i opasan i u neku bi ruku pokopao šansu da se drastičnije poboljša ustavni položaj najmalobrojnijeg naroda u državi. Iako to možda ne izgleda na prvi pogled, bošnjačke političke elite su dosta kompaktne oko razrješenja slučaja 'Sejdić i Finci'.


Nemoguća misija

Zastupnik SDA u državnome Parlamentu Senad Šepić prepoznaje dva modela za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava: zadovoljavanje forme i slova presude iz Strasbourga kako bi se otkočio europski put Bosne i Hercegovine ili onaj drugi, suštinske ustavne promjene, što je, i po njegovom sjetnom mišljenju, nemoguća misija. Perspektivni Tihićev suradnik nostalgično podsjeća kako je ta šansa propuštena u travnju 2006. godine. Vidljivo je da niti Šepić, ali niti Lagumdžija, Radončić i ostali neće pretjerano roniti suze ako i ne bude radikalnog zadiranja u Ustav BiH. U tom pogledu bošnjački je stav, kao jaje jajetu, sličan onima iz RS-a. Između SDA na jednoj i SDP-a i SBB-a na drugoj strani može samo ključati inat i međustranačko rivalstvo oko ekskluzivnosti zaštite bošnjačkih nacionalnih interesa i prikupljanja jeftinih političkih bodova. I jedna i druga grupacija su protiv asimetričnoga izbora članova Predsjedništva BiH ili formiranja zasebne hrvatske izborne jedinice. Ostaje za vidjeti što mogu iz ovoga natezanja iščupati čelnici dvaju HDZ-ova i koliko mogu odolijevati silnom pritisku u domaćem dvorištu, ali i izvana. Specijalni predstavnik EU-a u BiH Peter Sorensen ne dopušta da se ugasi posljednja nada u kompromis oko dva ključna europska pitanja. Sorensen, ipak, vjeruje u dobrodošlicu koju bi na taj način domaći lideri uputili Štefanu Füleu sredinom travnja u Mostaru. Istodobno iz Bruxellesa su poručili da neće biti trećega po redu dijaloga na najvišoj razini ako do konca ožujka ne bude napretka oko ustavnih promjena. 'Četvorka' je na sebe preuzela ogromni teret i odgovornost. S prijedlogom o 12 izbornih jedinica za izbor elektora Zlatko Lagumdžija je prvi bacio rukavicu. Osjeća se da želi Čovića i Ljubića 'fajterski' stjerati u kut kako bi im izbio adute i suzio prostor za političko manevriranje. Zadovoljavanje forme i slova presude u slučaju 'Sejdić i Finci' apsolutno je dominanta opcija u odnosu na suštinske zahvate u Ustav BiH. Bošnjaci neće očajavati, Srbi bi ispali kooperativni, a Hrvatima bi ostale more i strahovi pred svake opće izbore. 

(Dnevni list)