Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9875
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » Gospodarstvo » BiH 2006. izvozila 2 mil. ljekobilja, a prošle godine čak 50 milijuna

BiH 2006. izvozila 2 mil. ljekobilja, a prošle godine čak 50 milijuna

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 13.11.2012. 10:09

Ljubuški – Zanimljivosti predavanja o temi „Brendiranje hercegovačkih poljoprivrednih proizvoda“

BiH 2006. izvozila 2 mil. ljekobilja, a prošle godine čak 50 milijuna

■ Potencijal – Ogromni potencijal, kažu predavači, leži u brendiranju ljekovitog bilja
■ Hercegovina pod vinogradom ima 3.500 ha, a prije rata je bilo 5.700 ha

Seljački savez Federacije, odnosno njegove članice - udruge iz različitih oblasti poljoprivrede, hrabro gaze na za svaki predani rad „miniranom bh. tlu“. Novi pravac djelovanja je „Brendiranje hercegovačkih poljoprivrednih proizvoda“ kako je glasio i naziv predavanja održanog u Ljubuškom. „Želja nam je slijediti primjer Istre u RH i od naših kvalitetnih i cijenjenih proizvoda, kao što su smokva, šipak, pršut, sir iz mijeha, maslinovo ulje…, stvoriti regionalne brendove“, kazao je Dragan Popović, predsjednik Seljačkog saveza FBiH.

Profesor dr. Marko Ivanković se na početku svog izlaganja „poigrao“ i sa samim nazivom brend koji je stranog podrijetla, kao i druga riječ koja se koristi u tom smislu - marka, pa hrvatski jezikoslovci pokušavaju uvesti novi termin - znamka. „Po onom, ja te znamenujem“, kazao je prof. Ivanković te podvukao da se brend ne pravi „nego stvara“.
„Za brend je bitna kvaliteta, ona mora biti neupitna“, ustvrdio je. Govorio je i o „ekonomskom značaju vinarstva“. Brojke koje je naveo navode na razmišljanje, pa tako Hercegovina trenutačno pod vinogradima ima samo oko 3.500 ha, prije rata bilo je 5700 ha, zatim trenutačno se na uvoz vina izdvaja 30 milijuna, dok je izvoz šest puta manji, svega pet milijuna, potrošnja po stanovniku je 5,4 litra, u RH i Srbiji oko 30 litara i slično.

Izlažući o temi „Vino autohtonih sorti blatine i žilavke“, dr. Tihomir Prusina je ukazao da su još prije četrdesetak godina učinjeni značajni napori na brendiranju vina od tih autohtonih sorti. „Žilavka je 1970. kao prvo kontinentalno bijelo vino zaštićena kao vrhunsko vino, a blatina tri godine poslije. Tada se i nije znalo za malvaziju, graševinu, rizling...“, kazao je Prusina.

Prof. dr. Nezir Tanović je izlažući o temi „Ljekobilje“ citirao komentare stranaca koji su ga kupovali: „Govorili su - mi kad bi imali hercegovačko Ijekovito bilje, bili bi najbogatiji! Za neke biljne vrste kao što je kadulja koja se na tisuće i tisuće tona izvozila u Kanadu, ne samo kao lijek, nego i kao aromatsko bilje govorili su - umiru li ikad ti Hercegovci, ako imaju ovako kvalitetne trave, ovako ljekovito bilje...“
Svoju konstataciju o ogromnom potencijalu na brendiranju ljekobilja je potkrijepio i brojkama koje 'kažu' da je BiH 2006. izvozila ljekobilja za „samo nešto više od dva milijuna“, a prošle godine stiglo se do „pedeset milijuna, čime se popravlja katastrofalna platno-devizna pozicija ove naše zemlje“.