RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Šoping - turizam uz buku velikih strojeva koja smeta kupcima i turistima

Napisano 06.07.2011. 09:18

Šoping - turizam uz buku velikih strojeva koja smeta kupcima i turistima

■ 75 posto prometa čini trgovina u viteškome gospodarstvu koje je prepoznatljivo po šoping - turizmu
■ FIS Vitez ima izrađen razvojni plan s 5 partnera iz EU koji žele investirati 20 milijuna eura
■ Najavljena zajednička ulaganja FlS-a i inozemnih partnera za zapošljavanje 2.500 radnika, po svemu sudeći, ostat će samo san

Viteško gospodarstvo postalo je prepoznatljivo po šoping-turizmu jer 75 posto njegova prometa čini trgovina. Sve veći problem je buka teških strojeva iz proizvodnje koja smeta kupcima i turistima kao i cijena koju plaćaju proizvođači. Rješenje traže u proglašenju Šantića polja industrijskom zonom, ali i Poslovnog sustava Vitezit.

- Pokušavamo općinskim planerima dati do znanja da su pogriješili kada su komercijalu i proizvodnju postavili u istu zonu.

Izmjestiti proizvodnju

Već duže vrijeme ukazujem na potrebu za proglašenjem Šantića polja industrijskom zonom u koju bi izmjestili cjelokupnu proizvodnju iz PC koji je već postao prepoznatljiv po šoping-turizmu. Držim da u tom prostoru cijena za proizvođače mora biti manja nego smo je plaćali za trgovinu. Fis ima izrađen razvojni plan s pet jakih partnera iz EU koji žele s nama investirati u Vitez 20 milijuna eura isključivo u proizvodnju od punog drveta. Taj program bi trajao od 7 do 10 godina i uposlio novih 2.500 djelatnika. Bojim se ako partneri iz EU budu dugo čekali da će svoj kapital odnijeti izvan Viteza i BiH, govori Gudelj.

- Ako je problem da se Šantića polje proglasi industrijskom zonom, onda bi trebalo riješiti imovinsko pravne odnose s državom. Ne vidim razloga da se proizvodnja iz PC ne izmjesti na lokalitet Vitezita, kaže poduzetnik Alojz Mlakić. Poseban problem je što se inozemnom kupcu prodaje zemljište recimo Impregnacije u procesu privatizacije po 3 KM za četvorni metar, dok domaći plaćaju Općini po 18 KM za jedan četvorni metar.

Radna mjesta

Inozemni kupac ugasi 500 radnih mjesta i tvornicu stavi pod hipoteku banci, a domaći se trude otvarati nova radna mjesta. Najavljena zajednička ulaganja FlS-a i inozemnih partnera za zapošljavanje najmanje 2.500 radnika u industrijskoj zoni, po svemu sudeći, ostat će san.

| VL | HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi