Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9570
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Vijesti » Hrvatska » Grabar-Kitarović: Oluja je najveća pobjeda u novijoj hrvatskoj povijesti

Grabar-Kitarović: Oluja je najveća pobjeda u novijoj hrvatskoj povijesti

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 05.08.2017. 23:41

Hrvatski ministri obrane Damir Krstičević, branitelja Tomo Medved i unutarnjih poslova Davor Božinović u petak su na Kninskoj tvrđavi priredili prijem za ratne zapovjednike vojno-redarstvene operacije Oluja, koju je predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica oružanih snaga Kolinda Grabar Kitarović u govoru nazvala "najvećom i najvažnijom pobjedom" u novijoj hrvatskoj povijesti.

"Na zapovijed prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana poveli ste Hrvatsku vojsku u najveću i najvažniju pobjedu naše novije povijesti, Oluju, koja je odnijela pred sobom agresorske snove o Velikoj Srbiji i donijela mir i slobodu Hrvatskoj, ali i BiH te pridonijela slamanju velikosrpske politike, postizanju međunarodnog Daytonskog sporazuma i okončanju rata", rekla je Grabar Kitarović.

Po njenim riječima, iako je Oluja slomila vojnu snagu agresora i najavila skori završetak ratnih operacija, "borba za slobodu Hrvatske njome nije dovršena" te je bilo potrebno strpljenje i mudrost predsjednika Tuđmana za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, a "posebno za obranu istine o Domovinskom ratu".

"Neki od Vas, posebice generali Gotovina i Markač, u toj su bitci podnijeli veliku žrtvu za Hrvatsku, a konačnom oslobađajućom presudom njima dvojici svijetu je priopćena istina o Domovinskom ratu i Oluji", istaknula je Grabar Kitarović.

Naglasila je kako je zbog mladih naraštaja potrebno isticati da su Oluja i druge pobjede u Domovinskom ratu izvojevane vlastitim snagama te "uzornim vođenjem prema međunarodnim pravilima ratovanja čime mogu poslužiti za primjer etički vođenog oružanog sukoba".

Istaknula je kako se vojno-redarstvena operacija Oluja proučava "na najvišim učilištima naših najbližih saveznika kao izvrsno planirana te politički i vojno odlično vođene najveće vojne operacije na području Europe nakon Drugog svjetskog rata."

"Stoga, ne samo zbog vojne pobjede, nego i zbog načina na koji je ostvarena, smijemo i trebamo se ponositi svojom državom," rekla je predsjednica Grabar Kitarović završavajući svoj govor na Kninskoj tvrđavi porukom "Hrvatskoj domovini uvijek vjerni".

Ministar obrane Damir Krstičević, koji je bio ratni zapovjednik 4. gardijske brigade i sudionik Oluje, istaknuo je kako je Kninska tvrđava simbol hrvatske slobode.

"Naša operacija Oluja za nas je uvijek, danas i za sve buduće generacije simbol vojnog uspjeha i junaštva. Ona je kruna svih pobjeda u Domovinskom ratu," istaknuo je Krstičević.

Govoreći o Domovinskom ratu, Krstičević je naglasio kako su "u kratkom vremenu stvorili pobjedničku vojsku koja je porazila velikosrpsku agresiju i donijela slobodu hrvatskom narodu".

"Hrvatska više nikad ne smije biti razoružana," poručio je Krstičević.

Istaknuo je i to kako će se 2020. godine, kada bude obilježavana 25. godišnjica Oluje i kada Hrvatska bude predsjedatelj Europske unije, prva dva vojna zrakoplova, koje se planira nabaviti, naći na nebu u rukama hrvatskih pilota, te da će se 2021. godine nabaviti šest, a 2022. godine četiri.

"To je nama potrebno i to je naš odnos prema budućim generacijama", poručio je Krstičević.

Hrvatski ministar branitelja Tomo Medved je istaknuo kako je Oluja "zaglavni kamen moderne hrvatske države".

"5. kolovoza je zlatopis hrvatske povijesti jer smo tog dana 1995. godine slomili jugokomunističku i srpsku agresiju i oslobodili okupirana hrvatska područja," kazao je Medved.

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je istaknuo kako je Oluja bila "politički legitimna i vojno opravdana akcija oslobađanja hrvatskog teritorija". Rekao je kako je u Domovinskom ratu poginuo 761 pripadnik Ministarstva unutarnjih poslova, a 3.600 ih je ranjeno, dok ih je 27 proglašeno nestalima.