RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

68 godina od zločina na "Crvenoj stijeni" u Kiseljaku

Napisano 14.05.2013. 10:08
68 godina od zločina na \

Po nalogu komunističkih vlasti, ljudi su odvođeni na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili

Među brojnim stratištima na kojima su se komunističke vlasti neposredno nakon Drugog svjetskog rata odlučile"obračunati" s neistomišljenicima, je i Crvena stijena, uzvišenje iznad Kiseljaka. U narodu postoji predanje da je stijena nazvana crvenom zbog krvi ljudi koji su ondje pobijeni u svibnju 1945. godine. Prema procjenama, radi se o nekoliko stotina osoba, većinom Hrvata, iz Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Vareša, Breze, a po nekim saznanjma i iz Viteza, Žepča, Uskoplja.

"Najprije ih se ubijalo iz vatrenog oružja, a kad su se ljudi počeli žaliti na pucnjeve u gluvo doba noći, onda su ubijani maljevima i drugim tupim predmetima. Neki od njih danima su jaukali prije smrti jer krvinici nisu stizali svpoj posao završiti u kratkom vremenu", ispričao je Ivo Miro Jović, povjesničar, neka od saznanja do kojih je došao pišući prošle godine objavljenu knjigu "Crvena stijena - gubilište Hrvata središnje Bosne".

Da se ljudima koji su danima umirali na Crvenoj stijeni nije smjelo ni prići, a kamoli pomoći pamti i Rudolf Liješnić, danas 84-godišnji starac.

"Sjećam se da me je pokojna majka kao mladića upuzoravala da, prolazeći pokraj Crvene stijene na putu u crkvu, ne gledam okolo. Ona je to jednom učinili i završila je u zatvoru na dvije godine", kaže Rudolf Liješnić.

Po saznanjima do kojih su došli u Udruzi političkih zatvorenika Kiseljak, s područja Kiseljaka, Kreševa i Fojnice na Crvenoj stijeni je ubijeno ukupno 126 osoba.

"Do podataka o žrtvama s područja drugih srednjobosanskih općina, teže se dolazi. Problem nam je i što država BiH ne pokazuje ni najmanji inters za pronalaskom i obilježavanjem mjesta stradanja žrtava komunističkih zločina", pojašnjava Predrag Marković, tajnik Udruge .

Lucija Slomo Kustura, rođena u selu Gornje Voljice u općini Uskoplje svake godine dolazi na Crvenu stijenu upaliti svijeću žrtvama jer vjeruje da je među njima i njezin stric.

"Moj stric zajedno s još 21 stanovnikom iz Gornjih Voljica odveden je 1945. Iza njih su ostala brojna siročar čiju glad kao i muke udovica da ih prehrane nikad neću zaboravit. I u proteklom ratu moje je selo do temelja spaljeno i danas je potpuno pusto", ispričala nam je Lucija Slomo Kustura.

Upravo je istraga i utvrđivanje detaljnog popisa žrtava ono što je ne samo potreba već i dug prema preživjelima, koji su svoje živote dali iz ljubavi prema svome hrvatskom narodu, poruka je upućena s Crvene stijene, ali nažalost tek malobrojnim okupljenima na komemoraciji.

"Još nije kasno da se urade točni popisi žrtava jer preživjelih svjedoka i članova obitelji još ima. Dok to ne bude urađeno, brojkama će se trgovati, uglavnom u političke svrhe. Katoličkoj je crkvi stalo da se komunistički zločini rasvjetle. To je obveza ali i sveta dužnost svih nas. Žalosti me što uspomena na naše žrtve blijedi jer na komemoracijama nas je sve manje", poručio je fra Drago Perković, kiseljački župni vikar.

Fra Drago ne negira da se u Hercegovini puno više uradilo na obilježavanju mjesta na kojima su skončavale žrtve komunističkih zločina, u odnosu na središnju Bosnu. "Ovdje se sve razlikuje od župe do župe. Neke su davno završile posao, neke su tek napola", pojašnjava fra Drago.

Istina koja podrazumijeva ime i prezime žrtve, a po mogućnosti i okolnost stradavanja dug je kojeg hrvatski narod nije izmirio prema žrtvama komunizma. Posljednji je trenutak da to učini, poruka je s Crvene stijene jednog od brojnih stratišta žrtava komunističkih zločina u BiH. Nažalost, malo je onih koji su toga svjesni jer izuzev obitelji žrtava, Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Udruge političkih zatočenika, povijesničara i novinara te hrvatskih političkih predstavnika, nikoga drugog na 68 godišnjici zločina na Crvenoj stijeni nije bilo.

(artinfo.ba/ap) 


Nema komentara

Anketa

Ustavi