Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9565
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » Franciska Lechner utemeljila škole, a danas njeno ime nema nijedna ulica

Franciska Lechner utemeljila škole, a danas njeno ime nema nijedna ulica

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 22.01.2012. 12:53

Sarajevski Vatikan

Franciska Lechner utemeljila škole, a danas njeno ime nema nijedna ulica

■ Utemeljiteljica družbe Kćeri Božje ljubavi ima ogromne zasluge za razvoj pismenosti u Sarajevu. No vlasti to nikako ne priznaju
■ Ne baš lijepa tradicija - Imena ulica u Sarajevu uvijek se davala u ovisnosti o tome tko je na vlasti

Aziza Šaćirbegović, Bošnjakinja, koja je nakon Drugoga svjetskog tata morala emigrirati u SAD i Miss Irbi, Engleskinja koja je bila posvećena školama za siromašne srpske djevojčice u Sarajevu imaju svoje ulice u gradu, ali Majka Franciska nema

Da se imena ulica diljem Bosne i Hercegovine mijenjaju, u ovisnosti o tome tko je na vlasti, nije nikakva novost. O tome su se vodile brojne polemike, u čijoj sjeni ostaje priča o značajnim osobama koje ili nikada nisu dobile ulicu sa svojim imenom, ili su je dobile na potpuno neprimjerenu mjestu. Ovdje se prvenstveno misli na glavni grad Sarajevo gdje su imena ulica uvijek dijeli oni koji su u političkom smislu bili jači i naklonjeniji Istoku ili onome što danas nazivamo Zapadnim Balkanom.

Kršćanska vrednota

Više od pola stoljeća pokušavalo se iz svijesti izbrisati kršćanske uzore, svece, s ciljem da nove prosvijećene generacije pronalaze nove uzore koji su bili rezervirani ne samo za partijske sastanke, nego i za omladinske radne akcije i za tribine Socijalističkog saveza radnog naroda: Marx, Engels, Mao Tse-tung, Che Gevara, Tito ili neki drugi novovjeki prorok bolje i blistavije budućnosti.
Naravno da se svaki pokušaj čašćenja određenoga kršćanskog lika, predstavnika življenja kršćanskih vrednota, novim idolima pojavljuje kao prijetnja, a na to se ne gleda tako rado. Možda se upravo u toj rečenici i krije odgovor na pitanje zbog čega u Sarajevu ulicu nema Franciska Lechner, utemeljiteljica družbe Kćeri Božje ljubavi, redu kojemu su pripadale nedavno beatificirane Drinske mučenice, ali zato svoje ulice imaju Aziza Šaćirbegović i Mis Irbi.
Aziza je bila ginekologinja, članica organizacije „Mladi Muslimani“, odležala u zatvoru godinu dana te je nakon Drugoga svjetskog rata zbog političkih pritisaka morala emigrirati u SAD. Miss Irbi, Engleskinja koja je pred raspad Otomanskog Carstva stigla prvo u Dalmaciju, zatim i u BiH, posvetila se školi za siromašne srpske djevojčice u Sarajevu. Osnovala je prvu djevojačku školu iz koje su izašle prve učiteljice u BiH. Također, Miss Irbi je resila i humanost pa je poznata i po svom humanitarnom djelovanju u to vrijeme. No, to što dvije ulice u Sarajevu nose imena ovih dviju žena, a primjerice utemeljiteljica družbe Kćeri Božje ljubavi Franciska Lechner nema ulicu, nije njihov problem, nego je samo potvrda da su se imena ulica u Sarajevu uvijek davala u ovisnosti o tome tko je na vlasti, ili tko je jači.

Car Franjo Josip I.

Podsjećanja radi, kada je Austrija okupirala Bosnu, zatekla je nekoliko stotina muslimanskih škola, a samo 56 pravoslavnih i 54 katoličke.
Nekoliko godina prije okupacije u Bosnu su došle i sestre milosrdnice i otvorile četiri osnovne škole u Sarajevu, Banjoj Luci, Docu kod Travnika i Livnu. Majka Franciska, nakon što je kupila kuću obitelji Turanović, 1882. godine kupila je još jednu muslimansku kuću i nakon kratkog vremena dala obje srušiti, da bi na njihovu mjestu sagradila Zavod sv. Josipa i Marijin zavod. Zavod sv. Josipa namijenjen je za školu.
Čim je zgrada dovršena, otvorena je osnovna škola. S vremenom su se u Zavodu otvarale nove škole jer se broj učenika neprestano povećavao. Nisu prošla ni dva desetljeća a školska zgrada je postala pretijesna. Uprava Zavoda je stoga odlučila sagraditi novu školsku zgradu. Zgrada je dovršena 1899. godine, a svečani blagoslov je obavio nadbiskup Josip Stadler.
Tako se podigla kompletna zgrada Zavoda sv. Josipa, koja i danas dominira u Sarajevu. Naime, to je današnji KŠC - Škola za Europu u Sarajevu. Kako se u Zavodu iz godine u godinu povećavao broj sestara, učenica, kandidatica, konviktima i kućnih pomoćnica, izvršena je i dogradnja zgrade, pojavila se potreba za gradnjom crkve, ne samo za učenice i ukućane, već i za građane vjernike. Plan crkve izradio je sarajevski arhitekt Josip pl. Vancaš, a ista je završena 1911. godine, dakle prije sto godina. Izgradnjom crkve Kraljice sv. Krunice kompletiran je „Grad na gori“ - kako su Hrvati i stare Sarajlije zvale ovaj kraj Banjski brijeg. Glavni oltar je bio dar cara Franje Josipa I. prigodom njegova posjeta Bosni 1910. godine.

Zavod sv. Augustina

U Zavodu sv. Josipa egzistirale su: osnovna škola s dječjim vrtićom, Ženska građanska škola, Ženska učiteljska škola, tečaj za odgojiteljice, trgovački tečaj i Ženska stručna škola. Osnivanjem Osnovne škole u Zavodu sv. Josip postavljen je temelj prosvjetnom djelovanju družbe Kćeri Božje ljubavi u Bosni.
Bila je to otpočetka multietnička škola jer su je pohađale sve konfesije koje su živjele u Sarajevu: katolici, pravoslavci, muslimani, židovi, protestanti kao i grkokatolici. Prema arhivskim dokumentima „Školstvo u BiH“, Ženska učiteljska škola sv. Josip do 1914. godine bila je jedini domaći izvor ženskog nastavničkog kadra. Tijekom austrougarske vladavine, škola je radila u kontinuitetu, no borba za opstanak škole počela je već osnivanjem Kraljevine SHS da bi uredbom Narodne vlade BiH od 25. svibnja 1945. godine bila ukinuta, kao i ostale privatne škole koje su djelovale na teritoriju BiH.
No, družba Kćeri Božje ljubavi nije stala samo na tome. Naime, kako je nadbiskup Josip Stadler davao veliku podršku razvoju školstva uopće, sestre tijekom svibnja 1893. godine počinju gradnju Zavoda sv. Augustina u kojem su djecu poučavale glazbenoj kulturi i držale školu za djecu u čijim obiteljima se govorio njemački jezik.

Gradnja Zavoda sv. Augustina završena je u studenom iste godine. To je današnja zgrada Muzičke akademije koja je proglašena nacionalnim spomenikom, ali naznaka o vraćanju zgrade sestrama još uvijek nema.
Godinu dana nakon što je završena gradnja Zavoda sv. Augustina, umrla je utemeljiteljica reda Majka Franciska Lechner.
No, njezina se družba dalje širila i napredovala. Kćeri Božje ljubavi vjerno su slijedile savjet svoje Majke „Prihvatite svaku priliku da pomognete drugima“. Na dobrobit svih ljudi čine to već skoro 130 godina, no unatoč svemu, povrat imovine i javno priznanje u glavnom gradu još uvijek su na čekanju.

| VL | HB.org |