RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

28 prednosti i 28 otežavajućih okolnosti nakon ulaska u EU

Napisano 21.01.2012. 05:12
Hrvatska i EU

Hrvatsko priključenje EU daje nam okvir za stabilnost i gospodarski razvoj. Iznosimo 28 prednosti koje nam može donijeti ulazak u EU, ako ga odobre građani. Kako će se snaći hrvatski političari te, pogotovo, hrvatska poduzeća, velika je nepoznanica. Nabrojali smo 28 otežavajućih okolnosti.

28 prednosti ulaska u EU:

1. Postat ćemo europski državljani. Imat ćemo pravo slobodnog kretanja i boravka u svim državama članicama, glasanja i kandidiranja na izborima za Europski parlament i lokalnim izborima u zemljama u kojima imamo prebivalište. Najvjerojatnije 2015. trebali bismo uči u schenngenski prostor bez granica.

2. Hrvatska postaje sukreator europske politike. Imat će 12 predstavnika u Europskom parlamentu i jednog povjerenika u Europskoj komisiji. Kod glasanja kvalificiranom većinom imat će sedam glasova (jednako kao Danska, Slovačka, Irska, Finska i Litva).

3. Hrvatska će imati po jednog suca u Europskom sudu pravde, Općem sudu i revizorskom sudu. U skupštini Europske središnje banke predstavljat će nas guverner HNB-a, koji će nakon ulaska u eurozonu biti član Vijeća guvernera u sklopu te institucije. Hrvatska će biti predstavljena i u Upravnom vijeću guvernera EIB-&

4. Hrvatski jezik postaje ravnopravni 24. službeni jezk u EU. Svi dokumenti moraju biti objavljeni i na hrvatskom a hrvatski građani mogu se europskim institucijama obraćati na svom materinjem jeziku.

5. Na raspolaganju će nam biti znatna financijska sredstva: u prvih šest mjeseci članstva iz Kohezijskog i strukturnih fondova 687,5 milijuna eura, dok će Hrvatska u europski proračun uplatiti 267,7mlijuna eura. U idućim godinama članstva sredstva će se postupno povećavati.

6. Jačanje stabilnosti, što je bitno s obzirom na naše okruženje. Hrvatska će lakše promicati svoje interese.

7. Nova članica može uvesti euro najmanje dvije godine nakon ulaska. Predviđanja kada će Hrvatska ispuniti preduvjete za euro u ovom se trenutku rastežu od 3 do 10 godina nakon stupanja u članstvo. Do ulaska Hrvatske u monetarnu uniju euro zona bi se, procjenjuje se, trebala stabilizirati.

8. Hrvatska postaje sastavnim dijelom unutarnjeg tržišta EU, čime će se olakšati izvoz hrvatskih proizvoda na tržište s oko 500 milijuna potrošača.

9. Zbog olakšavanja uvoza hrvatski potrošači imat će veći izbor cijena i kvalitete proizvoda.

10.Tržište usluga poput prijevoza, opskrbe strujom i plinom telekomunikacija i poštanskih usluga bit će otvorenije, pa će građani imati širi izbor kvalitete i cijena.

11. Hrvatski građani moći će se zapošljavati u drugim članicama, pri čemu će uživati sva radna i socijalna prava i porezne olakšice kakve ima i matični radnik. Na raspolaganju će im biti mreža EURES koja posreduje između poslodavaca i radnika na tržištu rada EU.

12. Hrvatski poduzetnici dobivaju mogućnost pružanja usluga u svakoj članici EU, a da se u njima poslovno ne nastanjuju. U pravilu im se priznaju kvalifikacije iz matične države. Dobivaju i mogućnost pokretanja posla.

13. Nadzor pravosuđa i javnih nabava rezultirat će većom transparentnošću u javnim nabavama te smanjenjem korupcije. To bi trebalo osigurati bolje upravljanje proračunskim sredstvima i veću učinkovitost javnog sektora.

14. Smanjenje korupcije i bolje upravljanje javnim financijama imat će pozitivan utjecaj na gospodarstvo i zapošljavanje.

15. Hrvatski proizvodi dobit će oznaku "proizvedeno u EU", što pozitivno utječe na imidž.

16. Zbog carinske unije ukidaju se granične kontrole prema EU, što podrazumijeva uštedu vremena i troškova kontrole špedicije i carinjenja.

17. Ulaskom u EU Hrvatska će preuzeti preferencijaIne trgovinske aranžmane sa zemljama Mediterana (Alžir. Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Palestina, Sirija, Tunis), s Čileom, Meksikom JAR-om. Republikom Korejom pa će se ukinuti ili smanjiti carine za trgovinu i s tim zemljama.

18. Kažnjavanje za kršenje tržišnog natjecanja, odnosno stvaranje kartela.

19. Očekuje se poboljšanje prometne infrastrukture, odnosno modernizacija željezničke infrastrukture uz potporu sredstava strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Moguće su i koristi od uključenja u transeuropsku prometnu mreža. Cijene prijevoza bi se, zbog europske konkurencije, mogle spustiti.

20. Teret subvencioniranja poljoprivrede postupno će se prenositi s državnog proračuna na EU. Udio EU proračuna u izravnim plaćanjima povećat će se sa 25 posto iznosa ukupne financijske omotnice za hrvatsku poljoprivredu u prvoj godini članstva, do 100 posto u desetoj godini. Ukupna ulaganja u ruralni razvoj će porasti.

21. Uvođenje sustava jedinstvenog plaćanja po gospodarstvu trebalo bi dovesti do pomaka u okrupnjavanju poljoprivrednih gospodarstava i modernizaciji poljoprivredne proizvodnje

22. Na europskom popisu specifičnih proizvoda naći će se autohtoni proizvodi iz Hrvatske (opol, plavac, lozovača, pelinkovac, travarica, samoborski bermet, slavonska šljivovica i zadarski maraschino, pekmez), a postupak zaštite počeo je i za slavonski kulen, istarski pršut i pašku sol.

23. Viša razina sgurnosti hrane zbog postroženih higijenskih standarda, što ne bi trebalo ugroziti tradicionalnu proizvodnju sira i vrhnja, kolinje itd. Cijene hrane ne bi trebale rasti jer su one već sada uglavnom izjednačene s cijenama u EU.

24. Hrvatskom ribarskom sektoru otvaraju se europske tržnice te značajna sredstva iz Europskog fonda za ribarstvo.

25. Naši studenti moći će studirati u drugim državama pod istim uvjetima kao i građani tih država.

26. Veća pozornost zaštiti okoliša.

27. Razvoj tržišta energije kroz izravna strana ulaganja.

28. Niže cijene roaminga unutar EU. Cilj je do 2015. potpuno izjednačiti cijene poziva u roamingu i nacionalnih poziva.

 


 

28 otežavajućih okolnosti ulaska u EU:

1. EU i euro nalaze se u najvećoj krizi od svog postanka. Problematičnim državama bilo bi i teže da nisu u EU

2. Hrvatska će u proračun EU u drugoj polovici 2013. godine uplatiti 267,7 milijuna eura Na svaki njen euro dolazi gotovo tri eura koje kao neto primateljica prima iz proračuna EU, ali ako ne bude u stanju povlačiti novac iz strukturnih i Kohezijskog fonda postoji opasnost da se velk dio tih sredstava vrati u proračun EU.

3. Krizni mehanizam za pomoć zemljama eurozone mogao bi predstavljati dodatno proračunsko opterećenje za javne financije budućih članica eurozone poput Hrvatske.

4. Zbog učinka krize ne može se očekivati nagli gospodarski rast povećanje trgovine i priljevakapitala u mjeri u kojoj su to ostvarile nove članice EU-a u zadnjem krugu proširenja.

5. U slučaju podjele na "Europu više brzina", mogli bi smo ući među sporije.

6. Hrvatski građani na politiku EU mogu utjecati izlaskom na europske izbore i biranjem svojih predstavnika u Europskom parlamentu, ali činjenica je da EP nema presudnu riječ u definiranju politka EU te da su građani previše udaljeni od europske birokracije.

7. Hrvatska će morati provesti čitav niz institucionalnih promjena kako bi se mogla učinkovito uključiti u kreiranje europskih politika- Pitanje je imamo li dovoljno kvalitetnih ljudi koji će braniti naše interese u Europi jer će europska politika morati biti osmišljavana od saborskih odbora preko ministarstava do agencija.

8. Neki hrvatski poduzetnici i poduzeća mogli bi se pokazati kao nedovoljno konkurentni za nastup na velikom europskom tržištu.

9. Može se očekivati da će pojedine tvrtke koje sada imaju povlašten položaj na domaćem tržištu izgubiti taj položaj, što će kratkoročno dovesti do ekonomskih gubitaka.

10. Hrvatska izlazi iz CEFTA-e i preuzima obveze iz sporazuma EU sa zemljama regije. S obzirom da se najvećim dijelom radi o bescarinskoj trgovini, ne bi trebalo biti velkih posljedica, ali izvoz će postati nepovoljniji za pojedine poljoprivredne i prehrambene proizvode za koje su zadržani neki oblici carine, odnosno kvota

11. "Kupujmo domaće" bit će zabranjena reklama.

12. Smanjenje fiskalnih prihoda zbog smanjene carinske zaštite prema trećim zemljama uz obavezu uplata 75 posto prihoda od carina u zajednički proračun EU-a.

13. Nisu poželjni nikakvi izleti u vanjskoj politici, mada je Hrvatska i do sada svu politiku usklađivala s članicama EU.

14. U značajnom dijelu hrvatskog društva postoji strah od većeg useljavanja stranaca i problema vezani za njihovu integraciju, mada iskustvo ulaska 10 bivših istočnih zemalja pokazuje da nije bilo velikih migracija stanovništva.

15. Pojedine članice mogle bi ograničiti pristup hrvatskim radnicima, kao što su to učinile prilikom pristupa 10 članica bivšeg Istočnog bloka. To se može učiniti za razdoblje od najviše sedam godina. S obzirom da Hrvatska ima samo 4,5 milijuna stanovnika, stare članice možda neće posegnuti za tom mjerom.

16. Za očekivati je da će zbog otvaranja tržišta rada doći do "odljeva mozgova", odnosno odlaska visokokvalificiranih stručnjaka u zemlje EU.

17. Gubimo autonomiju u vođenju poljoprivredne politike, ali zauzvrat dobivamo značajna sredstva iz fonda za poljoprivredu.

18. Ulaskom u EU dodatno će porasti uvoz poljoprivrednih proizvoda iz drugih zemalja, što bi moglo donijeti probleme hrvatskim poljoprivrednicima dok istovremeno hrvatska država ima ograničene mogućnosti provedbe mjera pomoći.

19. Hrvatska je morala dogovoriti kvote za proizvodnju mlijeka i šećera, ali sretna je vijest da kvota za mlijeko od 750 000 tona premašuje, a šećer je na razini sadašnje godišnje domaće proizvodnje. Dogovoreno je i trogodišnje razdoblje u kojem će se smjeti uvoziti po 40 000 tona sirovog šećera za rafiniranje u hrvatskim šećeranama.

20. Liberalizacija tržišta poljoprivrednog zemljišta mogla bi izazvati poremećaje na tržištu. Hrvatskoj jestoga odobreno sedmogodišnje prijelazno razdoblje u kojem će se zadržati ograničenja prodaje poljoprivrednog zemljišta s mogućnošću produženja za još tri godine.

21. Gubitak radnih mjesta u sektoru brodogradnje i proizvodnje čelika te kod poduzetnika koji su bili poslovno vezani za te sektore.

22. Hrvatski ribari morat će odustati od nekih tradicionalnih alata i načina ribolova.

23. Otvaranje prometnog tržišta konkurenciji iz EU-a moglo bi imati negativne posljedice za nisko konkurentne domaće tvrtke. 24. Zbog ukidanja zaštićene cijene energenata te uključivanja troškova opterećenja okoliša u njihovu cijenu mogli bi poskupjeti energija za kućanstva i gorivo.

25. Ukidanje nulte stope PDV-a, što može dovesti do poskupljenja osnovnih proizvoda.

26. Značajno poskupljenje cigareta zbog velikih trošarina što može imati negativni utjecaj na duhansku industriju. Do kraja 2017. Hrvatska mora početi oporezivati cigarete na razini kako to rade druge članice EU.

27. Troškovi i gužve zbog izdavanja novih crvenih europskih putovnica, registarskih tablica i vozačkih dozvola.

28. Moguć je veći priljev azilanata.

 

 


 

Tjednik Forum

 


Ispiši
Ocijeni: 3.0
25944 pregleda

Nema komentara

Anketa

Ustavi