Twitter

Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9569
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » HB Retrovizor

HB Retrovizor

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 14.02.2012. 13:36

Posljednjih dana BiH je gotovo u cijelosti bila paralizirana snijegom, a ne vidi se kraja kataklizmi koju proživljavaju mnoge države širom Europe.

Vremenske nepogode izazvale su povećanu potražnju za osnovnim životnim namirnicama na prostoru cijele BiH. Izvanredno stanje i muku građana pojedini su nesavjesni trgovci iskoristili i kao prigodu za dobru zaradu, pravdajući to otežanim uvjetima dopreme robe. Najizraženiji "lov u mutnom" vidljiv je u ruralnim područjima i prigradskim naseljima većih središta. U Mostaru je vidljiva nestašica hrane u skoro svim trgovinama koje nemaju skladišni prostor. Upravo je u Mostaru zabilježen slučaj da se deset jaja prodavalo po cijeni od čak deset maraka.

HDZ BiH i HDZ 1990 sa pet ministarskih mjesta do kraja ožujka ulaze u Vladu FBiH, ustrvdio je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH.

Čović je rekao da se legitimni predstavnici Hrvata već neko vrijeme pripremaju za rekonstrukciju federalne vlade, te je dodao da će imenovanjem novog saziva Vijeća ministara BiH biti stvoreni uvjeti da se to dogodi.

„Nismo puno o tome pričali jer nismo željeli uvjetovati formiranje novog saziva Vijeća. Smatramo da to treba napraviti u hodu bez velike pompe i time završiti priču sa izborima iz 2010. godine i okrenuti se budućnosti", naglasio je Čović.

Dodao je da im, nažalost, po Ustavu i Izbornom zakonu pripada samo pet mjesta.

„Vi znate da u federalnoj vladi ima 17 članova tako da ćemo biti i dalje manjina, ali toliko je po Izbornom zakonu i mi ništa drugo ni ne tražimo nego da hrvatska mjesta budu popunjena od strane legitimnih predstavnika hrvatskog naroda kako stoji u zakonu", rekao je Čović.

Paralelno s tim, Čović kaže da se Hrvatski narodni sabor priprema za izmjenu Izbornog zakona na državnoj razini, na razini FBiH i na razini grada Mostara.

Izvjestiteljica Europskog parlamenta za BiH Doris Pack prihvatila je na sastanku Vanjskopolitičkog komiteta (AFET), tijekom prvog čitanja nacrta rezolucije, da se u izvješće unese poziv Islamskoj zajednici BiH da se „jasno negativno izrazi o rastu vehabizma".

Ona je prihvatila inicijativu nizozemskog eurozastupnika Bastiana Beldera, naglašavajući da „BiH nije prostor gdje je fundamentalizam i vjerski ekstremizam dobrodošao". Pack je rekla Srni da vehabija u BiH nema mnogo, da su izolirani, te da se za taj pokret iskorištavaju siromasi pošto se za članstvo dobiva novac.

„To baca sjenu na cijelu zajednicu. Kome to treba? Tolerancija takvih ekstremnih pojava treba prestati, a oni koji bi trebali potaknuti to pitanje nalaze se u Islamskoj zajednici. Na pitanje zašto sam na AFET-u spomenula reis-ul-ulemu Cerića nemam poseban komentar, osim da svi znamo tko je poglavar IZ u BiH", rekla je Pack.

Nizozemski zastupnik Bastian Belder, koji je i pokrenuo ovu inicijativu, objasnio je da u Europskom parlamentu „moraju biti svjesni rasta vjerskog fundamentalizma u BiH, pogotovo oličenog u vehabizmu".

Hrvatski akademik Josip Pečarić uputit će Vijeću sigurnosti UN-a pismo o dramatičnom stanju i položaju Hrvata u BiH kao i završne riječi obrane generala Slobodana Praljka kojemu se kao i petorici drugih dužnosnika Herceg Bosne sudi pred Haaškim sudom. Ovo je pismo i peticiju za oslobađanje za šestoricu Haaških uznika potpisalo već 900 uglednih osoba iz BiH, Hrvatske i svijeta. Ranije presude se nazivaju rasističkim te se upozorava kako međunarodna pravda podrazumijeva da je „braniti svoj dom, svoj narod i svoju državu samo planirani urotnički zločin!"

„To se odnosi i na Hrvate u BiH, a i njima se sudi i sudilo se u vašemu Den Haagu na isti sramotni način. Ovih dana smo svjedoci kako se i Vatikan pribojava da bi katolici u BiH za koje desetljeće mogli posve nestati. Od oko 800.000 katolika u 1991. godini danas ih je ostalo 440.000. Eliminiranje Hrvata iz BiH, što vojnim što nevojnim sredstvima, zapravo je eklatantan primjer genocida", upozorava akademik Pečarić čiju je peticiju potpisalo više akademika, javnih uglednika, svećenika. Pri tome se u pismu koje će biti upućeno glavnom tajniku UN-a Ban Ki Moonu postavlja pitanje za čiji račun se BiH želi očistiti od Hrvata i u što se namjerava pretvoriti ova država.

„Hrvatski narod se ponosi i uvijek će se ponositi onima kojima vaš ‚sud‛ određuje drakonske kazne pa čak i zbog spašavanja stotinjak tisuća ljudi - samo zato što su Bošnjaci", navodi Pečarić citirajući završne riječi generala Slobodana Praljka koji je jedno vrijeme bio načelnik Glavnog stožera Hrvatskoga vijeća obrane. Praljak je u završnim riječima upozorio na stotine tisuća Bošnjaka koje je Hrvatska udomila, obučavala i opremala Armiju BiH, liječila ranjenike, prva priznala BiH te u konačnici ustvrdio kako nije kriv za sve navode iz optužnice. Akademik Pečarić zbog toga poziva na oslobađanje Hercegbosanske šestorke ističući da bi presudom njima sud pokazao 'želju za definitivnim eliminiranjem Hrvata iz BiH'.

9 akademika je potpisalo peticiju:

Smiljko Ašperger, Slaven Barišić, dr. sc. Zvonimir Janko, Dubravko Jelčić, Andrija Kaštelan Josip Pečarić, Stanko Popović, prof. dr. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački, dr. Zvonimir Šeparović

Ako se ne zaustavi Zukana Heleza, ne preostaje nam ništa drugo nego kolektivno, sa svojim obiteljima, iseliti iz Bugojna poručili su hrvatski logoraši iz Bugojna.

Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata Bugojna ovih će se dana otvorenim pismom obratiti domaćim i međunarodnim političkim i vjerskim dužnosnicima, od Valentina Inzka, visokog predstavnika, Dragana Čovića, predsjednika HNS-a, Tončija Staničića, hrvatskog veleposlanika u BiH, do kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa vrhbosanskog.

U pismu hrvatski logoraši traže zaštitu, od kako navode nelegalnog ministra Zukana Heleza i ciljane revizije koju provodi.

„Podsjećamo, Helez je prije svoga imenovanja izjavio kako će ga zapamtiti bugojanski logoraši, slijedile su potom izjave kako u Bugojnu nije bilo logora, a vrhunac Helezovog obračuna s hrvatskim logorašima je javni linč logoraša koji mu smetaju jer javno iznose činjenice o bugojanskim logorima. Ni tu nije kraj. Najnovije Helezove tvrdnje su da „ne mora značit da je netko invalid ako je bio u logoru", stoji u otvorenom pismu hrvatskih logoraša koji navedene Helezove izjave smatraju dosipanjem soli na otvorene rane.

„Podsjećamo Vas da smo bili u zloglasnim logorima Bugojna punih osam mjeseci gdje smo preživljavali najgore dane svog života. Od nehumanih uvjeta koje normalan ljudski um ne može ni zamisliti, a takav se opis logora koristio na suđenjima za zločine nad hrvatskim logorašima koji se vode pred Sudom BiH", navode logoraši. Otvoreno pismo završavaju apelom da, ako nitko ne zaustavi Heleza, oni su spremni pozvati stradalnike Domovinskog rata i članove njihovih obitelji na bojkot predstojećih općinskih izbora, a u krajnjem slučaju spremni su, kažu, i na ponovno iseljavanje iz Bugojna.

„Ako se hitno ne zaustavi Heleza, ne preostaje nam ništa drugo nego se kolektivno, sa svojim obiteljima, iseliti iz Bugojna", navode.

"Kraj Jugoslavije promijenio je perspektivu bošnjačko-hrvatskih odnosa. Ono što su za Hrvate u Jugoslaviji bili Srbi, hegemoni i osporavatelji njihovih prava, u nezavisnoj BiH mogu postati, ako već nisu postali, Bošnjaci, navodno većinski narod sa centralističkim i hegemonističkim ambicijama. Tijekom cijelog 20. stoljeća Hrvati i Bošnjaci imali su partnerske političke odnose i njihov savez bio je prije svega antihegemonističke, antisrpske naravi, a za vlastita prava, te su samo naivni i lakovjerni romantici iz te političke, interesne bliskosti generirali i stavove o posebnoj nacionalnoj bliskosti, ako ne i identičnosti ova dva naroda", zaključio je dr. Šaćir Filandra na međunarodnom znanstvenom skupu o BiH kao evropskoj zemlji bez ustava. Bošnjački i hrvatski intelektualci iz BiH i Hrvatske su govorili o bošnjačko-hrvatskim odnosima, hrvatskoj politici, odnosu Crkve i politike, te različitim očekivanjima od promjene Ustava BiH.

"Bošnjačko-hrvatsko političko i raznoliko kulturno koaliranje u 20. stoljeću danas se zamjenjuje hrvatsko-srpskim koaliranjem. Kakav je karakter ove nove koalicije? Je li ona negativno određena kao antibošnjačka, antiislamska, antibosanskohercegovačka ili se radi o samo drugačijem nastavku borbe za vlastita, kolektivna, nacionalna prava? Da li se hrvatsko-bošnjačko svrstavanje zasnivalo na principu borbe za slobodu i elementarna identitetska prava naroda, a hrvatsko-srpsko koaliranje danas na principu borbe za teritorij, pitanje je na koje će sama politička praksa u konačnici dati najadekvatniji odgovor. U svakom slučaju samo koaliranje dva naroda protiv jednoga pokazatelj je totalitarne kolektivističke kulture koja funkcionira na principu antagoniziranja razlika tako da je samo postavljanje pitanja o odnosu dvaju naroda, u društvu sastavljenom od tri naroda, znak egzistiranja kulture nasilja i dominacije", objašnjava dr. Filandra.