• Povratničke tegobe Hrvata (205217)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (167740)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (96821)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (94451)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9876
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Katolici izloženi progonu

Vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić nakon Biskupske sinode u Vatikanu

Katolici izloženi progonu

U svijetu je počela zabrinjavajuća diskriminacija katolika, a nova evangelizacija svjedoči, nudi rješenja i nadu, kazao je Puljić

„U zadnje vrijeme počinje ozbiljna, zabrinjavajuća, tiha diskriminacija katolika u cijelom svijetu, čak progoni, spaljivanja, ubijanja, ali Crkva se ne želi zaustaviti na toj konstataciji, Crkva želi svjedočiti, navještati i nositi nadu“, rekao je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu, nakon povratka iz Vatikana sa trotjedne Biskupske sinode/skupštine o novoj evangelizaciji, koja je počela i završila (27. listopada) riječima pape Benedikta XVI.

Zapitan gdje se ta diskriminacija najviše vrši, kardinal je spomenuo prvo Nigeriju. Puljić, koji je prisustvovao Sinodi među 262 sinodska oca, a kao jedan od 40 biskupa iz cijeloga svijeta što ih je osobno Papa za to sudjelovanje imenovao, objasnio je da su biskupi smireno govorili o onome što se tamo dešava, ali su i naglasili da „to nije reakcija islama, nego ekstremista i da je odgovorna država zato što nije uspostavila pravi sustav“.

Poruka Sirijcima

Sirija je na drugom mjestu po toj diskriminaciji i kardinal Puljić je rekao da je upravo zbog strahota koje se u njoj dešavaju, upućena poruka za stabilnost u Siriji i za prestanak rata. Tamo je trebalo da otputuje delegacija iz Vatikana, no nije. Nitko joj nije jamčio sigurnost.

Kao zemlje gdje se vrši velika diskriminacija prema katolicima, Puljić je naveo Libanon, potom Irak, a izdvojio je i „zabrinjavajuće iseljavanje kršćana iz Srednjeg istoka, te želju da se podrži tamošnji opstanak i zajednički život s drugima i drugačijima“.

Iako je to bila četvrta sinoda kojoj je prisustvovao, Puljić je ovu, kako je istakao, vrlo duboko doživio: „Bilo je vrlo zanimljivo slušati sinodske oce iz cijeloga svijeta kako govore o temi nove evangelizacije, iz ugla njihovog života“.

Kardinal je izdvojio govor ekumenskog patrijarha carigradskog Bartolomeja, i to na svetoj misi, koju je Papa predvodio, kao i govor anglikanskog nadbiskupa iz Engleske, a spomenuo je i srpskog patrijarha Irineja.

Iz BiH, pored Puljića, bio je prisutan i pomoćni biskup banjalučki dr. Marko Semren (iz Hrvatske su bila prisutna dva kardinala, dva biskupa i jedan redovnik, ali i četiri Hrvata koja imaju službu izvan Hrvatske). Raspravljajući po cijeli dan o raznim pitanjima vjere i ćudoređa, o održavanju i učvršćivanju duhovne stege, kao i o pitanjima koja se odnose na djelovanje Crkve u svijetu, biskupi su izradili 58 zaključnih prijedloga/propozicija, koje su, jedna po jedna, pročitane na latinskom jeziku, a na osnovu kojih će Papa donijeti odluke.
U prijedlozima se ističe, pored ostalog, da Crkva hrabro, bez straha gleda na novu evangelizaciju, o kojoj se govori kao o trajnom poslanju Crkve, ali i vremenu buđenja, „pri čemu je naročito važna inkulturacija vjere u suvremenost, uz ispravno razlučivanje pozitivnih od negativnih čimbenika“.

Radikalni sekularizam

Kardinal je u tom smislu spomenuo i diskriminaciju katolika u zemljama Europe (radikalni sekularizam), rekavši da je tamo jako prisutna tendencija sklanjanja iz javnog života svega onoga što je vjersko: „A politika koja gradi budućnost, mora uvažavati i stavove vjernika... Ne može biti važniji stav stranke od slobode savjesti“.

Vjerska sloboda je na Biskupskom sinodu istaknuta kao temeljno ljudsko pravo koje obuhvaća slobodu savjesti: „Nema budućnosti bez međuljudskog života i zajedništva, a u raspravi o ovome svi su termini na neki način dodirnuti“, naglasio je Puljić.

Stoga je predloženo formiranje komisije sastavljene od vjerskih vođa iz cijeloga svijeta, koja bi i putem papinskog vijeća za pravdu i mir nadzirala napade na vjersku slobodu i slobodu savjesti.

„Sinoda je zauzela stav o važnosti dijaloga i to ekumenskog, međureligijskog, dijaloga između znanosti i vjere, ali i onog s nevjernicima, a unutar njega o važnosti priznavanja i poštivanja naših različitosti i slobode savjesti“, istakao je kardinal, dodavši da su biskupi jednom propozicijom pozvali da se svaka prigoda iskoristi kako bi se zaštitila ljudska prava.
„A kada je u pitanju ekumenizam, gdje se želi izbiti svaki strah od prozelitizma... Ljudi imaju pravo izabrati na koji način će slaviti Boga i odgajati djecu. To je osnovno pravo, koje ne može narušavati tuđa prava... To je pravni proces i mi smo razmišljali o tome kako je potrebno i pravo humanizirati, evangelizirati...“, rekao je kardinal Puljić.

Zapitan o tome da li je na redovnoj skupštini biskupa bilo riječi i o negativnim pojavama koje potresaju Katoličku crkvu, kao što je, recimo, pedofilstvo, odnosno da li je bilo riječi o pitanjima kao što je celibat i sl., Puljić je odgovorio: „Naravno da smo dotakli sve te točke, ali zato je upravo Crkva i uvela ovu novu evangelizaciju da bi sve rane koje u Crkvi postoje izliječila snagom vjere, da bi unijela svjetlo u mrak međuljudskih odnosa, da bi prenošenje vjere bilo jasnije, određenije i vjerodostojnije“.

Najviše biskupa iz Europe

Skupštini Biskupa u Vatikanu je prisustvovalo 68 sinodskih otaca iz Afrike, 107 iz obje Amerike, 61 iz Azije, 213 iz Europe i 8 iz Oceanije. Od ukupno 262 sinodska oca, 182 su izabrana od svojih biskupskih konferencija, 37 je tu bilo po službenoj dužnosti, 40 ih je imenovao Papa, 3 su poticala iz istočnih crkava, bilo je 45 eksperata, 49 slušača, 15 iz drugih kršćanskih crkava, 3 posebna gosta, 32 pomagača... Službeni jezik je bio latinski, a simultano je 25 prevoditelja prevodilo na talijanski, njemački, španjolski, engleski, francuski...

| Oslobođenje | HB.org |