• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (162204)
• Povratničke tegobe Hrvata (160891)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (93318)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (88616)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Proširuje se odgovornost za zločine nad Hrvatima Bugojna

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9568
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » Lagumdžija i Dodik strahuju od rezultata izvanrednih izbora

Lagumdžija i Dodik strahuju od rezultata izvanrednih izbora

Posljednja nada prevarenih glasača

Nakon neuspjelih pregovora u Brčkom, sve su učestaliji zahtjevi da se duboka politička kriza u BiH razriješi raspisivanjem izvanrednih parlamentarnih izbora.
Slobodna Bosna analizira tko zagovara izvanredne izbore, a tko im se i zašto protivi

■ Lagumdžija i Dodik strahuju od rezultata izvanrednih izbora - SDP i SNSD neće se javno usprotiviti ali će učiniti sve kako bi spriječili izvanredne izbore
■ Sporno financiranje: Državne institucije BiH nisu usvojile proračun, što je zakonska obveza, nego se financiraju na temelju tromjesečnih odluka o privremenom financiranju

Piše: Asim Metiljević, Slobodna Bosna

Sve su učestalija prizivanja izvanrednih parlamentarnih izbora u BiH kao jedinog rješenja za duboku parlamentarnu krizu u koju je država zapala nakon posljednjih listopadskih izbora. Do  propalog sastanka u Brčkom, takvi su zahtjevi dolazili samo iz redova nestrpljivih oporbenih stranaka željnih vlasti i rijetkih odvažnih pojedinaca iz nevladinog sektora koji je inače skoro kolektivno zašutio nakon listopadskih parlamentarnih izbora.
No, nakon propalog sastanka u Brčkom, izvanredne izbore sve učestalije prizivaju i pripadnici vladajućih partija. Neki to čine iz politikantskih razloga, kako bi pokazali da se ne plaše dodatne provjere javnosti (npr. Milorad Dodik), a neki iz dubokog uvjerenja da su iscrpljene sve druge demokratske mogućnosti prevladavanja političke krize u BiH (npr. Željko Komšić). O izvanrednim izborima sve se glasnije govori i u diplomatskim krugovima međunarodne zajednice, razočarane nesposobnošću šest stranačkih lidera da „ispune demokratsku odgovornost prema narodu“, kako je upravo izjavila glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland.

IZNEVJERENA OBEĆANJA

Odavno su ispunjeni svi suštinski preduvjeti za raspisivanje izvanrednih izbora. Relativni pobjednici na redovnim parlamentarnim izborima ni nakon pune godine nisu konstituirali izvršnu vlast na državnoj razini i u dvije županije - Srednjobosanskoj i Hercegovačko-neretvanskoj. Državne institucije BiH nisu usvojile proračun, što je zakonska obveza, nego se financiraju na temelju tromjesečnih odluka o privremenom financiranju.
Potpuno je zaustavljen inače spori proces euroatlantskih integracija BiH - nije ispunjen ni jedan od preduvjeta za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH ranije dobila „na kredit“, a ugrožen je i status BiH u Vijeću Europe, budući da nije ispoštovana odluka Suda u Strasbourgu u predmetu „Sejdić-Finci“.
 
Ekonomski trendovi su obeshrabrujući: rast izvoza je prepolovljen, trgovinski deficit približava se rekordnoj razini, broj nezaposlenih dramatično se uvećava, snižen je kreditni rejting države, strane investicije su pale na najnižu razinu nakon rata, nelikvidnost privrede raste kao i ino zaduženost države.
Pri tome su iscrpljene i sve mogućnosti da se kriza razriješi preslagivanjem parlamentarne većine - „platformaši“ su najprije kombinirali s SDS-om i PDP-om, a kada ta kombinacija nije prošla, otvorili su pregovore s SNSD-om, HDZ-om i HDZ-om 1990. Rezultat je ponovo izostao, a čini se da ni stranački lideri ne gore od želje da se ponovo sretnu i pokušaju prevladati međusobni spor.
Iako su stvoreni svi suštinski preduvjeti za raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora, malo je vjerojatno da će se to i desiti. Najprije zato što postoji ozbiljna formalna prepreka za njihovo raspisivanje budući da izvanredni izbori uopće nisu predviđeni u važećem Izbornom zakonu, a potom i zato što se tome protive glavni politički protagonisti, u prvom redu SDP i SNSD.
Stanje u državi nije dobro, ali ovim partijama nikad nije bilo bolje: nakon osmogodišnjeg oporbenog staža, SDP je uspio preuzeti sve ključne poluge vlasti u Federaciji BiH i poklopiti sve kapitalne resurse. U munjevitom postizbornom „blitz kriegu“ na federalne institucije SDP je uspio preuzeti skoro sav izborni plijen koji su u prethodnom mandatu dijelile tri partije: HDZ, HDZ 1990 i Stranka za BiH. Ostatku platformaške koalicije, koji je sveden na demokratski dekor, pripale su samo mrvice ispod stola.
SDP ima i dodatni razlog da se usprotivi raspisivanju izvanrednih izbora. Evidentan je pad podrške ovoj partiji koja je odličan izborni rezultat na listopadskim parlamentarnim izborima ostvarila na bespoštednoj kritici vladajuće petorke. Na predizbornim mitinzima, Lagumdžija je grmio protiv vladajuće petorke („oni se ni oko čega nisu u stanju dogovoriti“) obećavajući brze i korjenite promjene nakon izbora.
Promjene su zaista uslijedile, ali uglavnom nagore. Barem su tako ocijenili glasači u šest općina (Ilidža, Travnik, Srebrenik, Sanski Most, Vogošća, Odžak/Vukosavlje) koje su iz različitih razloga organizirale izvanredne izbore za općinskog načelnika. U svih šest općina kandidati SDP-a pretrpjeli su težak izborni poraz, osvojivši dvostruko manje glasova nego nekoliko mjeseci ranije na parlamentarnim izborima.

STRAH OD GUBITKA VLASTI

Serija poraza SDP-a na lokalnim izvanrednim izborima svjedoči o rastućem nezadovoljstvu birača postizbornim razvojem događaja u BiH. Naravno, najveća odgovornost pripada najvećoj partiji - SDP-u.
Jednako poput Lagumdžije, ni šef SNSD-a Milorad Dodik nema puno razloga da požuruje raspisivanje izvanrednih izbora. „Bolji dio BiH“ na dramatičan se način suočava s dubokom ekonomskom krizom koja se više ne da prikriti propagandnom maglom Dodikovih medijskih trabanata. U posljednjih dvadesetak dana vanjski dug RS-a uvećan je za 632 miliona KM, a kratkoročna potraživanja 1.600 najvećih poduzeća u Republici Srpskoj, samo u prvoj polovini godine, povećana su za 20 posto i trenutno iznose 4,8 milijardi KM! Visoka nelikvidnost privrede RS-a izravno je potaknula rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti, a ovaj nepovoljni trend iz temelja je uzdrmao entitetski proračun i proračune javnih fondova.
Od velikog novca ostvarenog prodajom Telekoma Srpske ostale su samo mrvice, a prazna entitetska kasa neumoljivo svjedoči da ovaj novac nije potrošen na produktivne investicije.
Mada vješt demagog, Dodik će sve teže gurati ekonomsku istinu pod tepih, i u prvi plan isturati neuvjerljive priče o ugroženosti RS-a pred unitarnom nemani Federacije BiH. Ni Dodik ni Lagumdžija, svatko iz svojih razloga i kalkulacija, neće dopustiti raspisivanje izvanrednih izbora, makar se trenutno žalosno stanje protegnulo unedogled.

SDA ZA STATUS QUO

Tihić zazire od saveza Lagumdžija - Radončić

Za razliku od većine drugih, i vladajućih i oporbenih partija, nitko iz vrha SDA nije javno prokomentirao mogućnost raspisivanja izvanrednih izbora. Neslužbeno doznajemo da se SDA protivi izvanrednim izborima, navodno zbog toga što se ništa ne bi promijenilo jer bi glasači ponovo birali iste partije. SDA se ne pribojava izbornog neuspjeha, no strahuje od novih postizbornih kombinacija u kojima bi mogla ostati bez sadašnjih pozicija. Vrh SDA nimalo nije spokojan pred očiglednim savezom uspostavljenim između vladajućeg SDP-a i oporbene partije SBB-a.
U nekoj novoj raspodjeli karata, ne treba isključiti koaliciju SDP-a i SBB-a. Dapače!

| Slobodna Bosna | HB.org |