• Povratničke tegobe Hrvata (205040)
• DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (167720)
• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite... (96814)
• OSMANSKA VLAST Tamni vilajet i beskrajni rat 1463 - 1878 (94436)

• Bošnjaci, tko ste, što ste... Da prostite...
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Mesiću okani se Brčkog, šalji vojsku na Derventu!
• Srušena nelegalna džamija u naselju Sturba kod Livna!

• Zajednička druženja nositelja ratnih vojnih odličja HVO-a pokazuju jedinstvo i snagu hrvatskog čovjeka
• Na pomolu koalicija SDP-SBIH
• To je naša zemlja, tu žive Hrvati
• Hrvatski zatočenici doživjeli su ono što ljudski um ne može pojmiti
• Obilježen početak stradanja i napada na Hrvate Zenice

Statistika

• Ukupno registriranih korisnika: 9875
• Ukupno članaka: 23656
• Ukupno komentara: 2087
• Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
• Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Milanović nije nijem na gaženje prava Hrvata BiH, Pusić za razmatranje ideje trećeg entiteta

Piše: Pejo Gašparević

Hoće li nova vlast lijevoga centra u Republici Hrvatskoj donijeti dašak osvježenja i u zagušljive političke prilike u BiH? Takvom pitanju otvorila su se vrata nakon što je na minulim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj Kukuriku koalicija pod vodstvom SDP-a uvjerljivo pobjedila i potisnula HDZ u oporbu.

U prvom javnom istupu nakon objavljivanja neslužbenih rezultata izbora Zoran Milanović, budući hrvatski premijer je rekao kako će Hrvatska voditi politiku prijateljskih odnosa sa susjednim zemljama te pomagati njihovom bržem uključivanju u Europsku uniju. Posve je jasno da je takvim dobrosusjedskim Milanovićevom obzorom obuhvaćena i Bosna i Hercegovina.

Samim time što je Milanović u prvom poslijeizbornom govoru, ničim izazvan, spomenuo „susjedne zemlje“, daje naslutiti da će u njegovoj premijerskoj, neki bi rekli kancelarskoj, politici odnos i prema Bosni i Hercegovini zauzimati visoko mjesto na ljestvici prioriteta. Takva procjena stvara potrebu podsjećanja na Milanovićevo stajalište glede političke krize u BiH nakon prošlogodišnjih izbora i formiranja vlasti u Federaciji bez onih stranaka (dva HDZ-a) koje su dobile većinsku glasačku potporu Hrvata.

„Što god ja mislio o HDZ-u BiH i HDZ-u 1990. činjenica je da su te dvije stranke dobile skoro 90 posto glasova Hrvata u Federaciji BiH. To je politička činjenica“, kazao je Milanović u ožujku ove godine izražavajući neslaganje s načinom na koji je SDP BiH forimirao federalnu vlast.

Pri tomu je Milanović za postupak SDP BiH i SDA kazao kako „odluka koju su donijeli u Federaciji nije najmudrija i najsretnija“, dodavši kako bi on, da je na njihovom mjestu, razmotrio odluku o formiranju vlasti bez dva HDZ-a kojim su Hrvati dali većinsku glasačku potporu.

Ovakvo Milanovićevo tumačenje formiranja vlasti u Federaciji BiH, budućeg premijera Hrvatske kvalificira kao političara koji ne ostaje nijem na posve očito gaženje glasačke volje Hrvata. Milanovićevo protivljenje formiranju vlasti u BiH bez onih stranaka koje su dobile glasačko povjerenje Hrvata, svrstava nadolazećeg hrvatskog premijera u onu sortu političara nesklonih konformizmu i prešućivanju problema pa makar autori problema bili i njegova ideološka rodbina – SDP BiH.

Nije Milanović ostao usamljen na hrvatskoj ljevici u javnom očitovanju protiv obespravljivanja Hrvata u BiH. Nedavno mu se pridružila dopredsjednica Hrvatske narodne stranke (HNS) Vesna Pusić. Ona je, samo nekoliko dana uoči nedavnih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj pozvala na razmatranje ideje o uspostavi trećeg entita u BiH. Pri tomu je Pusić rekla: „Kako bi se što prije normalizirali odnosi u BiH, potrebno je razmotriti zalaganje za treći hrvatski entitet ako će to doprinijeti stabilizaciji BiH“.

Ovo njezino afirmativno spominjanje trećeg entiteta dobija na težini uzme li se u obzir da je Vesna Pusić dužnosnik HNS-a i Kukuriku koalcije koja nije imala listu u 11. izbornoj jedinici a u sklopu koje su i hrvatski državljani u BiH. Drukčije rečeno poticanje zamisli o „trećem hrvatskom entitetu“ u BiH ne može se shvatiti kao nastojanje Vesne Pusić za pridobijanjem naklonosti glasača. Dakle, njeno poticanje razmatranja zamisli o uspostavi trećeg entita nije motivirano željom za mobiliziranjem glasačkog raspoloženja u korist svoje stranke ili koalicije. Naprotiv, obzanjivanjem stajališta o potrebi uzimanja u obzir i mogućnosti eventualnog stvaranja trećege entiteta u BiH, Vesna Pusić, vjerojatno buduća ministrica vanjskih poslova Hrvatske, čini se, već trenira diplomatsku inicijativu. Treba primjetiti da se iz miljea međunarodnih dužnosnika angažiranih u BiH, ali niti iz usta moćnika u Buxellesu nisu čule kritike na istup Vesne Pusić kojim se promiče mogućnost uspostave trećeg entiteta u BiH. Ta šutnja međunarodnih glavešina u ovom slučaju navodi na pomisao da se radi – o šutnji koja govori.

Preambiciozno bi bilo trenutačno tvrditi kako međunarodna zajednica podupire uspostavu trećeg entitata u BiH, ali jednako tako je uočljivo da u ovom slučaju nije napadnuta takva ideja. To je signal kakve takve promjene držanja međunarodnih nadziratelja prilika u BiH. Čini se kako šutljivi gard međunarodnih struktura na istup Vesne Pusić o trećem entitetu pruža informaciju da je međunarodna zajednica zahvaćena spoznajom o nužnosti institucionalne zaštite Hrvata u BiH. Preočigledni su sve učestaliji nasrtaji na poziciju Hrvata u BiH. Onaj komu smetaju takva upozorenja, u sukobu je sa činjenicama. Jahači iluzija zaslužuju da budu nadmudreni.

Dnevnik.Ba