RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Priprema li se nova platforma nakon izbora?

Napisano 09.10.2014. 19:35

Kampanja za Opće izbore 2014. po mnogo čemu je jedinstvena u odnosu na kampanje posljednjih godina. Četverogodišnja platformaška vlast u Federaciji BiH donijela je zastoj i nestabilnost na gospodarskom, socijalnom, ali i planu euroatlantskih integracija. Sprema li se neki novi oblik političke platforme u Federaciji BiH?

Četiri godine iza nas nisu bile sjajne, a točku na ”i” stavili su prosvjedi u veljači. Ma koji bio povod i tko god bio bio organizator, oni su zorno pokazali da je veliki broj nezadovoljnih i da birači moraju ozbiljno razmisliti žele li predati Bosnu i Hercegovinu ponovno u ruke neprirodnim i nelegitimnim koalicijama i lovu na fotelje.

Pogledamo li izbore u kontekstu rezultata unutar konstitutivnih naroda, čini se kako je ishod dosta neizvjestan na bošnjačkoj i srpskoj političkoj pozornici. Koalicija HNS BiH koju predvodi HDZ BiH ima daleko najveće šanse da bude izborni pobjednik među Hrvatima u BiH, ali se tu situacija komplicira kroz mogućnost da određene stranke i kandidati koji nominalno imaju hrvatski predznak većinu svojih glasova dobija iz drugog, u ovom slučaju bošnjačkog biračkog tijela. Sama ta mogućnost otvara nagađanja o nekoj novoj Platformi i novom gaženju izborne volje Hrvata u BiH.

 

SNSD brani pozicije

Oporbena kampanja u Republici Srpskoj napokon je počela hvatati čvrsto uporište. Prema mišljenju političke analitičarke Ivane Marić, Milorad Dodik i Željka Cvijanović vode u anketama za Predsjednika RS-a, odnosno srpskog člana Predsjedništva BiH, ali ne s toliko uvjerljivom prednošću. Stoga bi presudnu ulogu mogla imati izlaznost.

-Vidim velike izglede opozicije. Najjača među njima je SDS, ali i ostale su solidne, Čavićev NDP, Ivanić i PDP itd. tako da je ta borba neizvjesna. Znamo da je borba između kandidata postala neizvjesna kada protivnici koriste neke takoreći očajničke poteze i počinju zastrašivati građane. Vidimo da se tu približavaju i Ivanić Cvijanovićevoj i Tadić Dodiku. Ne bih proglasila nijednog pobjednika prije same izborne noći jer zaista to nećemo znati do posljednjeg trenutka, objašnjava Marić za Dnevnik.ba.

Saša Čekrlija sa Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomacije Mostar za Dnevnik.ba ide korak dalje u analizi izbornih rezultata u Republici Srpskoj, navodeći da je mjesto Predsjednika RS-a i srpskog člana Predsjedništva BiH lakše nagovijestiti od formiranja izvršne vlasti, gdje SNSD nije jak koliko i njegovi lideri Dodik i Cvijanović.

-Nažalost, nema provedenih istraživanja na velikom uzorku koja mogu biti objektivna. Posljednjih nekoliko dana opozicijski blok predvođen SDS-om je sebi dao nekoliko auto-golova preusmjeravajući kampanju na vrijeđanje kandidata SNSD-a. Smatram da su kandidati vladajuće koalicije u blagoj prednosti. Međutim, eventualna pobjeda gospodina Dodika i gospođe Cvijanović ne znače da će koalicija okupljena oko SNSD-a imati i izvršnu vlast. Sva pažnja će biti usmjerena prema DNS-u i bit će zanimljivo posmatrati političku trgovinu koja će uslijediti. Podsjećam, DNS je odbio kandidirati srpskog člana predsjedništva i najavio da njima pripada premijersko mjesto.

 

Bošnjaci politički rascjepkani

Možda je i najveće iznenađenje Općih izbora 2014. godine veliki broj kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Ne samo da se u tome očitovala neobična utrka za počasnu poziciju, nego je razvodnjena i jednoobrazna politička ideja pri formiranju zakonodavne i izvršne vlasti.

Ilija Musa sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru za Dnevnik.ba navodi da je, prema predizbornim anketama Bakir Izetbegović učvrstio svoju poziciju unutar bošnjačkog bloka.

-Očit je čak i porast popularnosti Bakira Izetbegovića, dok su prema nekim istraživanjima javnog mišljenja Suljagić i Radončić ostala dva kandidata koji ozbiljno konkuriraju, izjavio je Musa.

Ivana Marić navodi kako je nju iznenadio broj kandidata unutar bošnjačkog korpusa, a pogotovo imena stranaka koje su otvoreno negirale da će ponuditi kandidata ili stranke koje su dogovorile predizbornu koaliciju, a potom svaka ponudila svoje kandidate.

-Ja sam prvo zamišljala da se iza toga krije neki genijalni plan koji mi u prvi mah nije očit, jer poznajući izborni sustav u Bosni i Hercegovini, poznajući situaciju da birači iz Federacije BiH biraju i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, znači da se mora i na to računati, izjavila je.

Uđe li se u dublju analizu izbornih rezultata, smatra Čekrlija, jasno je da će značajnu ulogu pri formiranju vlasti imati upravo SDA.

-SDP neće imati ni blizu onu snagu koju su imali nakon 2010. i kada je u pitanju Dom naroda stvari bi trebale biti malo drugačije. Možda zvuči paradoksalno, ali mnogo toga je u rukama SDA i mislim da će vlast formirati sa HDZ-om. Ostaje da se vidi tko će imati kapacitet da formira Vijeće ministara, objašnjava Čekrlija za Dnevnik.ba.

 

Najzanimljiviji duel hrvatskih lidera

Pri analiziranju ovogodišnjih izbora, svi se ipak slažu oko jednoga – najzanimljivija politička bitka odvija se na hrvatskom političkom polju u Bosni i Hercegovini.

Nakon što je njihova preočita pobjeda unutar hrvatskog biračkog tijela na prošlim općim izborima doslovce poništena formiranjem neprirodne političke platforme, HDZ BiH s Draganom Čovićem na čelu ima izglednu pobjedu.

Najozbiljniji mu je protivnik Martin Raguž i HDZ 1990. koji je posljednjih godinu dana iskoristio za unutarnju reformu i zapravo izgradnju potpuno novog političkog smjera. Marić navodi da je značajan trenutak odabira Dragana Čovića da se prijavi za kandidaturu za člana Predsjedništva BiH.

- On je svoju kandidaturu vezao za odluku Demokratske fronte hoće li oni imati jakog hrvatskog kandidata, hoće li to biti Damir Marijanović koji je upravo zbog toga i napustio stranku, ili Slavo Kukić, u kojem slučaju izbor Čovića ne bi bio siguran. Međutim, nakon što je dobio osiguranje da neće biti jakog protukandidata, on je objavio svoju kandidaturu siguran u pobjedu. Zato je zanimljivo pratiti kampanju jer Raguž je od nekoga kome se nije davalo mnogo šansi došao u poziciju jednog od favorita, ističe Marić.

Čekrlija ne misli da Raguž može pokupiti glasove koje je prije dobivao Željko Komšić, u prvom redu jer je DF u kampanju ušao snažno i bez namjere da izgubi ijedan glas svojih pristaša.

-Kada je rivalitet gospodina Čovića i gospodina Raguža u pitanju, jasno je da stranačka infrastruktura na terenu igra veliku ulogu. Trenutni omjer snaga je da je HDZ BiH infrastukturno i na druge načine jači od HDZ 1990. i gospodin Čović je sve, samo nije naivan pa smatram da je dobro procijenio okolnosti. Međutim, ostaje da se vidi koliko će biti apstinenata ovaj put. U urbanim gradskim zonama tradicionalno je mali broj onih koji izlaze na izbore, pojašnjava Čekrlija.

Analizom izbornih slogana, ističe Musa za Dnevnik.ba, sasvim je jasno da su kod Čovića i Raguža dvije sasvim suprotstavljene ideje i ciljna skupina birača.

-Vidljivo je, prema sloganima, da gospodin Čović isključivo računa na hrvatsko biračko tijelo, dok gospodin Raguž ima određenih aspiracija na izborno tijelo koje je ranije glasalo za Komšića, odnosno biračko tijelo iz bošnjačkog naroda. Po nekim anketama pokazuje se da među hrvatskim biračkim tijelom uvjerljivu potporu ima Čović, dok je za Raguža svega 15-ak posto birača, izjavio je Musa.

 

 Nova platforma  – samoubojstvo?

Na sami spomen mogućeg formiranja ”nove platforme” većini se diže kosa na glavi. Nijedna vlast otkako postoji Federacija BiH nije bila više izložena kritikama i valu nezadovoljstva samih birača. Potpuno neprirodna po stranačkim ideologijama, gazeći izbornu volju jednog naroda i gotovo tapkajući u mjestu četiri godine, potpuno je urušila i autoritet njenog najsnažnijeg nositelja i kreatora- SDP-a.

Ivana Marić izražava bojazan da bi se tako loša vlast mogla ponoviti i smatra političkim samoubojstvom bilo koga tko bi se pokušao upustiti u sličan projekat.

- Velika je razlika između osoba Martina Raguža i Željka Komšića, ukoliko i želimo reći da će biti izabran glasovima Bošnjaka. Mislim da je to besmislica jer Martin Raguž je i na prošlim izborima osvojio preko 60 tisuća glasova, podcrtava Marić izražavajući nadu da je i bh. društvo sazrelo iznad vremena kada je legitiman član bio omiljen u svom, a omražen u druga dva naroda.

Čekrlija podsjeća da je platforma rezultat ”mišića” međunarodne zajednice, a njima je valjda jasno da se to ne smije ponoviti. Dodikov SNSD ostat će najvažniji partner strankama okupljenima u HNS-u i samo je pitanje tko će ih ispred Bošnjaka podržati u formiranju vlasti.

-Ono što se dogodilo prilikom formiranja “platforme” bilo je proizvedeno “na mišićima” međunarodne zajednice i OHR-a. Sumnjam da bi se stranci ponovo upustili u tako nešto. Osobno nakon formiranja federalne vlasti očekujem snažan pritisak po pitanju Ustavne reforme i ako bude pokazivanja mišića, to će se ostaviti za taj prijelomni moment, rekao je.

Međunarodnoj zajednici cilj je da vlast bude žurno formirana, podsjetio je na to nedavno i veleposlanik Moore. To ”požurivanje” može biti argument svojevrsne prisile domaćim moćnicima.

Ipak, Ilija Musa tvrdi da gorak okus ostavlja sam način pristupa HDZ-a 1990. kampanji u kojoj nisu otvoreni rekli da računaju na legitimitet unutar hrvatskog naroda, nego se čak i diče potporom među svim bh. nacijama.

-Samim požurivanjem vezanim za formiranje vlasti odmah nakon izbora vidljiva je tendencija formiranja nekih koalicija koje ne bi bile prirodne. U takvim koalicija moglo bi se lako dogoditi da narode, a pogotovo hrvatski narod kao najmalobrojniji, u tijelima vlasti predstavljaju osobe koje nisu izabrane od tih naroda. Također, sve stranke izvan HNS-a, a u ovom slučaju ni HDZ 1990. nemaju odgovarajuću potporu hrvatskog biračkog tijela. Različitim preslagivanjima, a posebno s obzirom na izborni zakon kakav je izmijenjen 2000. godine moguće su malverzacije preko Doma naroda Federacije BiH. Tako je moguće da takozvani hrvatski predstavnici s područja gdje Hrvata gotovo da uopće i nema odluče o tome tko će formirati vlast, zaključuje Musa.

Situacija unutar srpskog ili bošnjačkog biračkog bloka ne ostavlja mnogo mjesta manipulaciji, no malobrojnost Hrvata u BiH spušta i pragove potrebne za manipuliranje.

Jedan od načina na koji Hrvati mogu pokazati svoju što jasniju političku volju jest da u što većem broju izađu na izbore. No, čak i u slučaju maksimalne izlaznosti i stopostotne podrške jednoj političkoj stranci/koaliciji postoji mogućnost da na nekim razinama budu  preglasani bošnjačkim glasovima i isključeni iz vlasti.

Pobjedničkim strankama unutar svakog od konstitutivnih naroda ostaje zadaća da nakon izbora i formiranja vlasti konačno sjednu za pregovarački stol i konačno završe priču o slobodnom izboru predstavnika sva tri konstitutivna naroda, a ujedno i riješe pitanje presude Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučajevima Sejdić i Finci.

Prema istraživanjima nekih agencija, odziv na Opće izbore i bit će značajno visok ove godine, kada se od domaćih vlasti očekuje da odlučuje o mnogim presudnim pitanjima.

I. Božović/Dnevnik.ba


Nema komentara

Anketa

Ustavi